Velika halabuka digla se oko prijedloga izmjena Općeg poreznog zakona, u prvom redu vezano uz paušalne obrtnike. Vlada je prethodno za njih dvaput pojednostavljivala pravila igre, no porezno privilegirani tretman (uz prag od 300.000 kuna godišnje) s ciljem podrške malim obrtima (sličan onom malih iznajmljivača) u tu je kategoriju skrenuo i mnoge koji su u njoj prepoznali priliku da minimaliziraju davanja za poreze i doprinose. 

Tako se u nekoliko godina broj paušalnih obrta utrostručio. Prema informacijama Večernjeg lista, sad ih je oko 45 tisuća, a u toj brojci su i mnogi koji su dali otkaze na poslu ili zatvorili obične obrte i tvrtke da bi postali obrtnici paušalisti čija su davanja prema državi minimalna i iznose od 1500 do 5400 kuna poreza na dohodak godišnje, uz 1233 kune mjesečnih doprinosa. 

U okviru četvrtog paketa poreznih promjena zakonopisci su odlučili obuzdati sve rašireniju praksu u kojoj i poslodavci pri zapošljavanju diplomiranih ekonomista, informatičara i raznih drugih profesija posao nude upravo preferirajući da to realiziraju preko paušalnog obrta, a ne klasičnog radnog odnosa. Slično vrijedi i za zonu poslova u sferi tzv. drugog dohotka.

Druga je opcija posao za minimalac u tvrtki, a razlika preko paušalnog obrta.I dok se zakonske izmjene u dijelu medija interpretiraju kao novi porezni udar na IT firme, u resornom ministarstvu reći će kako im se upravo iz IT tvrtki žale na nelojalnu konkurenciju koja im na račun poreznih i obveza po doprinosa uobičajenih za redovan radni odnos nasuprot paušalistima odvlači ljude jer im za isti njihov trošak mogu isplatiti osjetno veće plaće. Slične su kontroverze lani izazvale i zakonske izmjene vezane uz tzv. "direktorske osnovice za obračun doprinosa".

Mnogi su se tada pobunili, iako je i ta priča imala drugu stranu: da npr. tajnica u konačnici plaća više doprinosa negoli gazda. Ostaje vidjeti kako će se u praksi u slučaju obrtnika paušalista ubuduće razlučiti prikrivena zapošljavanja i provjeravati priroda poslovnog odnosa između obrtnika paušalista i tvrtki.

Iz Hrvatske obrtničke komore su, očekivano, poručili da se protive "ograničavanju obavljanja paušalnog obrta" i da to "nipošto nije rješenje". Podizanje praga za paušal potaknulo je one koji su radili u "sivoj zoni" da uđu u zonu legalnosti, kažu. Osuđuje i svaku zloupotrebu zakona, ali njih treba rješavati kontrolom poslovnih subjekata, poručuju.