Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak da će se učiniti sve kako proces uvođenja eura ne bi bio dodatni okidač za porast cijena.

“Učinit ćemo sve da, bez obzira na inflatorne pritiske i naše napore koji idu na njihovo ublažavanje, preveniramo da proces uvođenja eura ne bude dodatni okidač pojedinim akterima na tržištu”, izjavio je Marić, dodavši da će zato i biti obveza dvojnog isticanja cijena od 5. rujna.

poslali upozorenje

Velik dio građana mogao bi ostati bez vozačkih dozvola

Na konferenciji dnevnika 24sata i “kvake24”, pod nazivom  “Hrvatska u novom ekonomskom okruženju”, Marić je podsjetio da Zakon o uvođenju eura predviđa 12 institucija koje su nadležne za provedbu tog zakona, među njima i institucije odnosno regulatore, kao što su Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Državni inspektorat, Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija.

Te će institucije još detaljnije pratiti sve što se događa. U proces će se, isto tako, uključiti i institucije civilnog društva kako bi i one dale svoj doprinos da se broj “lovaca u mutnom” svede na najmanju moguću mjeru, poručio je ministar.

Istaknuo je i kako je sada važna komunikacijska kampanja, jer građanima treba približiti svaki detalj oko uvođenja eura.

Marić je također podsjetio da je prije nekoliko dana objavljeno konvergencijsko izvješće u kojem se od strane Europske komisije i Europske središnje banke konstatita da je Hrvatska jedina od svih zemalja ispunila sve kriterije za pristupanje eurozoni.

Komisija je zaključila da je Hrvatska spremna uvesti euro 1. siječnja 2023. godine te bi tako postala dvadeseta država članica europodručja.

Uđe li Hrvatska u eurozonu s prvim danom sljedeće godine, bit će zemlja s najkraćim rokom u europskom tečajnom mehanizmu (ERMII), istaknuo je Marić.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

U tom ćemo mehanizmu biti kraće čak i od Slovenije, koja je u ERMII bila 916 dana, a u našem bi to slučaju bilo 906 dana. Litva je, primjerice, u toj “čekaonici” bila deset i pol godina.

Marić je istaknuo kako se očekuje da konačna formalna odluka o ulasku Hrvatske u europodručje bude donesena 12. srpnja na razini Vijeća ministara financija u Bruxellesu.

“Ako sve bude kako i očekujemo, na tragu aktualnih koraka i bude objavljeno i formalno da Hrvatska ulazi u eurozonu 1. siječnja sljedeće godine, tada će biti definiran i tečaj konverzije”, rekao je Marić, koji još ne zna hoće li taj tečaj biti isti kao kada smo ušli u ERMII.

Istaknuo je, međutim, kako je on u velikoj većini slučajeva ostao isti, a ako i dođe do promjene one neće biti velike.

Hrvatska kuna je u srpnju 2020. uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II) po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

Marić je naglasio da je i put u Schengen iznimno bitan za Hrvatsku, što je naša dugogodišnja želja.

Naveo je i kako je Hrvatska u nekoliko navrata ispunjavala i ispunjava sve uvjete i kriterije za pristupanje Schengenu, no to ovisi i o mnogo drugih čimbenika, uz ostalo i o političkoj volji zemalja članica.

“Hrvatska je i potvrdila i dokazala da zna čuvati granice EU”, zaključio je ministar, koji vjeruje da će i to biti ostvareno.