U novije vrijeme često se čuje da je vrhunac poslovnog ciklusa u domaćem građevinarstvu iza nas.

Obujam građevinskih radova, doduše, i dalje u međugodišnjim usporedbama bilježi rast, ali sporijom dinamikom – godišnja stopa u svibnju je usporila na 1,9 posto, s 3,6 u travnju te prosječnih 2,6 posto u prvom kvartalu. No, istodobno je broj izdanih građevinskih dozvola znatno manji nego lani.

Investitori postaju oprezniji

U lipnju ih je, prema najnovijim podacima Državnog zavoda statistiku, izdano 922 što je za gotovo četiri posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, ali u prvoj polovici godine ukupno izdanih 5083 dozvola za zgrade i druge građevine predstavlja međugodišnji pad za 14,3 posto. Predviđena vrijednost radova po rješenjima iz prve polovice godine iznosi oko 3,36 milijardi eura, što je u odnosu na lani za stotinjak milijuna ili tri posto manje.

Pritom se na zgrade odnosi 2,46 milijardi i tu je vrijednost radova za koje su ishođena pozitivna rješenja manja za gotovo 13 posto, dok kod raznih ostalih građevina, ponajprije infrastrukturnih, predviđenih gotovo 900 milijuna eura vrijednost radova u odnosu na lani znači povećanje za gotovo 40 posto.

Najveći dio izdanih dozvola uobičajeno se odnosi na izgradnju zgrada, pri čemu je kod onih za stambene po dozvolama iz prvih šest mjeseci predviđena izgradnja ukupno 8902 stana ukupne korisne površine veće od 846 tisuća četvornih metara. U usporedbi s prvim polugodištem prošle godine broj stanova za koja su ishođena odobrenja gradnje manji je za 1525 ili 14,6 posto, dok je zbog u prosjeku nešto veće korisne površine kod ukupne “kvadrature” pad nešto manji (14 posto).

Dinamika izdavanja dozvola možda manjim dijelom odražava stanje administrativnih kapaciteta, ali prema svemu sudeći ona ipak više govori o stanju investicijske potražnje, što prije svega vrijedi za zgrade. Nakon višegodišnjeg značajnog rasta cijena stambenih nekretnina, ali i usporavanja rasta dohodaka, već neko vrijeme i evidencije kupoprodaja stambenih nekretnina upućuju na manji broj transakcija.

S druge strane, kod nestambenih zgrada, od industrijskih objekata i skladišta, pa do hotela ili zgrada za promet i komunikacije, realno je pretpostaviti da dio investitora s obzirom na neizvjesnosti u pogledu poslovnog okruženja i utjecaja stalnih geopolitičkih napetosti općenito postaje oprezniji i ne želi “grlom u jagode”.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

Uz cijeli taj koloplet okolnosti najnoviji podaci državnih statističara zapravo nisu iznenađenje. Tog je mišljenja i Dragutin Kamenski, prvi čovjek Kamgrada, vodeće privatne građevinske kompanije u Hrvatskoj. “To je očekivan slijed ima li se na umu da smo dugo imali razdoblje visokih stopa rasta, a građevinski sektor je izrazito cikličan”, kaže.

To što građevinski radovi i dalje bilježe rast aktivnosti ne treba, međutim, izjednačavati s kratkoročnim izgledima rasta domaćeg građevinskog sektora. Kamenski smatra da će unutar sektora biti preslagivanja.

Podsjeća da je dinamika investicija u građevinarstvu još uvijek je i bit će još neko vrijeme značajno podržana sredstvima iz europskih fondova, no sada dodatno dobivaju na važnosti infrastrukturni projekti, a neke od najvećih takvih poslova dobivaju strani građevinari kojima domaći teško mogu konkurirati.

Udio u BDP-u rastao

Najnoviji primjer je dosad najveći projekt u povijesti HŽ infrastrukture. Riječ je o rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog, 83 kilometra dugačkog kolosijeka pruge Dugo Selo-Novska, za što je posao nedavno dodijeljen indijskoj tvrtki Afcons, i to za 667 milijuna eura (bez PDV-a).

Inače, poslovni ciklus u građevinskom sektoru proteklih desetak godina očituje se i u njegovu značajnom doprinosu stopama gospodarskog rasta. Kako je za jednog istupa istaknula Katarina Sikavica, direktorica Sektora za graditeljstvo HGK, udio vrijednosti izvršenih građevinskih radova u bruto dodanoj vrijednosti (BDV) lani je bio 8 posto (s ukupnom vrijednošću 7,5 milijardi eura).

Građevinarstvo je u samo četiri godine (od 2021-2025.) povećalo svoj udio u hrvatskom BDP-u za oko 35 posto, a od ulaska Hrvatske u Europsku uniju za 55 posto. Vrijednost izvršenih radova lani je bila 86 posto veća nego 2021.