"Poštovani ministre Dobroviću, kao zaposlenik na radnom mjestu otkupa povratne ambalaže od građana, svjedočim sve većim protuzakonitim radnjama od strane slovenskih građana, kao i građana Hrvatske koji organizirano u našu zemlju prevoze sve veće količine ambalažnog otpada iz Slovenije. Prema provjerenim informacijama iz prve ruke s terena, na cijelom pojasu uz granicu prema Sloveniji, od Istre do Međimurja, preko granice u našu zemlju ulazi ambalažni otpad. Posebno velike količine predaju se u Zaprešiću i Samoboru. To je tako dobro uhodan posao, da se dovoze već zapakirane vreće s točnom količinom ambalaže, prebrojenom i zapakiranom u Sloveniji. Kriminal se toliko dobro uhodao da su se i ugostiteljski objekti iz Slovenije uključili u posao. I osobni automobili, kombi-vozila, kamioni, nesmetano prelaze granicu jer nema carine", stoji u pismu koje je Novi list, ali i ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović, primio od anonimnog djelatnika na otkupu prazne ambalaže u Hrvatskoj, za koju se isplaćuje povratna naknada od pola kune po komadu.

Neograničene količine

Za proizvođače pića i napitaka iz Slovenije, ali i drugih država – BiH, Srbije i ostalih, ne postoji ograničenje, odnosno zabrana stavljanja etikete na ambalažu na kojoj stoji oznaka hrvatske povratne naknade od 0,50 kuna. Tako proizvođači piva, mineralne vode i ostalog iz Slovenije na svoje proizvode za tamošnje, ali i hrvatsko tržište, stavljati mogu istu etiketu, pri čemu potrošač u Sloveniji neće u cijeni proizvoda platiti povratnu naknadu, niti će proizvođač uplatiti ekološku naknadu za zbrinjavanje te ambalaže u Hrvatskoj.

Organizirano, u velikim, neograničenim količinama, prazna ambalaža proizvoda kupljenih u Sloveniji stiže u Hrvatsku, i donosiocima se u trgovinama plaća povratna naknada od 50 lipa. To znači da na svakih tisuću boca, odnosno limenki, zaraditi mogu po 500 kuna. Ambalaža dolazi i iz Srbije i BiH, no u mnogo manjim količinama, budući da, za razliku od Slovenije, na tamošnjim tržištima nema velike proizvodnje pića i napitaka i za hrvatsko tržište.

Slovenci, s druge strane, proizvode velike količine piva, mineralne vode, vode i drugih napitaka koje izvoze i u Hrvatsku, a na sve što proizvedu stavljaju istu etiketu – s povratnom naknadom od pola kune. To znači da, hipotetski, sve ono što popiju Slovenci, a proizvodi se i za hrvatsko tržište, može prazno doći u Hrvatsku po povratnu naknadu.

Cijeli članak pročitajte ovdje.