Koliko god se potpredsjednik Vlade Branko Grčić pravdao kako bivša Vlada nije ostavila gotove projekte i kako će biti povučena većina sredstava iz EU fondova namijenjenih Hrvatskoj za oba financijska razdbolja, 2007.-2013. i 2014.-2020., gorak okus ostavlja prezentacija HDZ-ove zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić o hrvatskom korištenju EU novca.

A njezin se sažetak može svesti na procjenu da će zbog neaktivnosti Hrvatska izgubiti najmanje 800 milijuna eura. Hrvatskoj je iz kohezijske omotnice 2014.-2020. na raspolaganju 8,4 milijarde eura, uz 2,3 milijarde eura sredstava poljoprivredne politike, dakle ukupno 10,7 milijardi. Vodeći se iskustvom drugih članica EU, za potpunu iskorištenost dodijeljenog novca Hrvatska bi morala imati pripremljenih najmanje dva puta više projekata, odnosno minimalno 17 mlrd. eura. To bi na godišnjoj razini, kaže Maletić, značilo da se treba provoditi projekte u vrijednosti većoj od 2 mlrd. eura. No, upozorava Maletić, Vlada se još nije pomaknula s deset puta manje razine provedbe projekata od 200 milijuna eura godišnje.

Upozorila je kako iz svih programa jačanja institucionalnih kapaciteta gotovo 100 milijuna eura za reformu javne uprave stoji nekorišteno zahvaljujući Vladi. Ona očekuje da će zbog kašnjenja do kraja 2016. biti izgubljeno 50 mil. eura. Od 120 mil. eura, koliko je u proračun RH uplaćeno za uspostavu Schengenske granice, do početka ove godine potrošeno je tek 1,5 posto, a ovom dinamikom Maletić očekuje da će velik dio spomenutog iznosa, najmanje 50 milijuna eura, biti vraćen EU do srpnja 2016., do kada je rok za njihovu potrošnju. Fjasko je po njoj i korištenje malih iznosa, kao što je i 1,9 mil. eura iz fonda za izbjeglice i povratnike, koje treba potrošiti do srpnja ove godine, a iskorišteno je tek 100 tisuća eura.

Siguran gubitak ona očekuje i po programu za promet 2007.-2013., od kojeg je od 237 mil. eura ugovoreno samo 40 posto, a praksa odgode i prebacivanja u novo financijsko razdoblje Maletić daje osnovu za procjenu da će nepotrošeno do konca 2016. ostati 100 mil. eura. Nešto manji gubitak očekuje po programu zaštite okoliša 2007.-2013. od čijih raspoloživih 281 milijuna eura je koncem 2014. ugovoreno bilo 80%, pa je realan gubitak po tom programu 50 mil. eura. Uz kašnjenje, u programu Regionalna konkurentnost 2007.-2013. ugovorena su sva sredstva od 187,8 milijuna eura, ali Maletić procjenjuje da zbog nedovoljno vremena za realizaciju projekata neće biti iskorišteno 20 mil. eura. Slično je i s programom Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013., u kojem je ugovoreno 70% od 152 mil. eura, a očekivan gubitak je 30 mil. eura. Posebno slabom točkom Maletić smatra odustajanje Ministarstva poljoprivrede od IPARD-a te prelazak na EAFRD, iz kojeg novca neće biti do  odobrenja ruralnog razvoja u svibnju. 

Opet optimist

Slijedi eksplozija i inventura 

Grčić objašnjava kako je od 1,3 mlrd. eura dostupnih iz razdoblja 2007.-2013. ugovoreno gotovo milijardu eura, a za preostalih 300 mil. uvjerava da neće propasti, već će se to pokriti projektima koji postoje. Navodi i da je trenutno u provedbi više od tisuću projekata različitih veličina vrijednih više od 5 milijardi kuna, a slijedi, kako kaže, eksploziija, te da će do kraja godine u provedbi biti najmanje 12-13 milijardi kuna projekata. Ivana Maletić skrenula je pozornost da ni sama Vlada ne ispunjava svoje zacrtane planove u realizaciji projekata, a neizravno Grčić priznaje da uvodi više reda i da je pozvao na sastanak sve ministre. Najavljuje da će ubuduće mjesečno iza zatvorenih vrata raditi inventuru projekata.