Prema podacima iz naše posljednje ankete o poslovnom okruženju u Hrvatskoj, 64% kompanija izvijestilo je o poboljšanju poslovanja u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, a gotovo polovica ih je povećala broj zaposlenih. Nadalje, 61% ispitanih ocijenilo je ukupno poslovno okruženje u Hrvatskoj kao dobro ili vrlo dobro, a njih 78% planira dodatno širiti svoje poslovanje u Hrvatskoj. Ovi dobri rezultati istraživanja poslovne klime temelje se na nekoliko važnih političkih postignuća.
Uvođenje Eura i ulazak u Schengen te najava povoljnih izgleda za ulazak u OECD potvrda su čvrste institucionalne integracije. Uz raniji ulazak u NATO i pridruživanje EU, čvrsta institucionalna integracija otvara dodatne prednosti za međunarodno poslovanje, financijsku stabilnost i pristup tržištima. Izdašni strukturni fondovi i sredstva za zelenu i digitalnu tranziciju daju povoljnu polaznu poziciju, ali u 2026. ključno će biti pretvoriti ta sredstva u mjerljive rezultate: produktivnost, dodanu vrijednost i izvoz.
Iako je gospodarski rast u Hrvatskoj solidan, izazovi u pogledu radne snage, demografije i produktivnosti ostaju. AmChamovo istraživanje identificiralo je nedostatak kvalificirane radne snage kao ključno ograničenje. Iako digitalizacija može nadoknaditi dio radne snage koja nedostaje tržištu, ostaju pitanja neusklađenosti obrazovnog sustava u kojem se krije dio odgovora, ali i strateško rješavanje pitanja imigracije i profila radne snage koji Hrvatska želi privući. Kao što je već istaknuto, nedostatak kvalificirane radne snage i povećanje troškova rada su stalni izazovi.
Za 2026. očekujemo da će tvrtke sve više tražiti rješenja kroz automatizaciju, fleksibilne oblike rada, međunarodno privlačenje talenata i usmjeravanje na cjeloživotno učenje. Odgovor na ove izazove je investirati u razvoj ljudskog kapitala, razmišljati globalno u regrutaciji i stvoriti kulturu permanentnog učenja i inovacije koji nam kritično nedostaju. Ako želimo rast dalje poticati privatnim ulaganjima, učinkovitost institucija i regulatorni okvir su teme na kojima je još potrebno raditi. AmCham kontinuirano ukazuje na važnost reforme sudstva, ubrzanja postupaka i smanjenja regulatorne fragmentacije kao preduvjeta za povećanje investicijske atraktivnosti. Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije treba dati podršku u važnim aktivnostima koje im predstoje.
Zaključno, institucionalni i makroekonomski okvir nudi šansu: za tvrtke koje su spremne ulagati, prilagoditi se i svjesno upravljati rizicima, 2026. može biti godina konsolidacije i pozitivnih pomaka.
Ključni trendovi
Ključni trendovi koji se nastavljaju i u 2026. ujedno su i sektorske prilike. Digitalna transformacija i umjetna inteligencija prije svih imaju priliku doprinijeti produktivnosti i pozicionirati kompanije na stranu pobjednika AI izazova.
Za AmCham članove, digitalna transformacija nije više tek potencijal, to je imperativ. Primjetan je trend prema većoj primjeni umjetne inteligencije, automatizacije i podataka u odlučivanju. Istovremeno, ulazimo u razdoblje kada ne samo “raditi digitalno” nego “poslovati digitalno” može predstavljati značajnu konkurentsku prednost. Tvrtke trebaju razviti jasnu strategiju koja uključuje digitalnu transformaciju kao kontinuitet promjena i disrupcija vlastitog poslovnog modela, ulagati u podatke, sigurnost i ljudske resurse koji mogu upravljati promjenom. Sjajno je da ne treba sve graditi samostalno jer na tržištu, i hrvatskom i međunarodnom, postoje već mnoga gotova rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji.
Treba hrabro testirati i primijeniti u ograničenom opsegu i brzim ciklusima. AmCham-ova godišnja poslovna delegacija u SAD uvijek predstavlja pozitivan šok i potiče atmosferu hitnosti transformacije. Naša hrvatska poduzeća s manje prisutnosti na globalnom tržištu često dugo razmišljaju bi li ili ne bi krenuli s nekim ograničenim AI rješenjem. Nesmiljena utrka u primjeni transformativne tehnologije u SAD-u je već apsolvirala generativnu umjetnu inteligenciju i u tijeku je primjena AI agenata koji izvršavaju pojedine zadatke u industrijama koje percipiramo kao tradicionalne i spore.
Hrvatska se suočava s imperativom energetske tranzicije i prilagođavanja klimatskim izazovima. Za 2026. očekujemo intenzivniji fokus na obnovljive izvore, ali i nuklearnu energiju uz koju postoji ozbiljno lokalno znanje, energetsku učinkovitost te ESG standarde. Nedavno održana konferencija na ovu temu i natjecanje kompanija za titulu AmCham i Kearney ESG Championa pokazuje vidljive pomake zrelosti hrvatskih kompanija u tom segmentu. AmCham vidi da su članice sve svjesnije da održivost nije “dodatni trošak”, nego strateški element poslovanja.
2026. donosi nove prilike uskladiti investicije u infrastrukturu i procese s ESG kriterijima te iskoristiti povoljne uvjete financiranja (EU fondovi, HBOR-ove i zelene linije komercijalnih banaka) za energetske i okolišne projekte.
Globalni pogled
Hrvatska je geografski i institucionalno dobro pozicionirana za privlačenje investicija iz SAD-a, ali i drugih udaljenih tržišta izvan EU. Članstvo AmCham-a (preko 370 članica koje zapošljavaju više od 110 000 ljudi) potvrđuje da međunarodna poslovna zajednica vidi potencijal u Hrvatskoj. Za 2026., ključno je iskoristiti taj potencijal kroz strateške industrije: IT, logistiku, proizvodnju visoke dodane vrijednosti, zdravstvo i biotehnologiju. Hrvatska ima prostora unaprijediti promotivnu infrastrukturu, pojednostaviti procedure za strane investitore, zadržati atraktivne poticaje i razvijati povezivost s globalnim lancima vrijednosti.
I dok naše članstvo obuhvaća poduzeća iz više od 20 zemalja, preporuka za naše hrvatske kompanije – razvijati svoju regionalnu i globalnu orijentaciju. Hrvatske tvrtke trebaju hrabro razmišljati šire: regija, EU, SAD i globalni lanci vrijednosti. Izloženost globalnom tržištu nije jednostavna, donosi izazove i dnevnu borbu, ali i čini poduzeće spremnijim na učenje, promjene i otpornijim na izazove.
Rizici
Svako razmatranje prilika mora uzeti u obzir i rizike. Nije ih teško uočiti: od geopolitičke neizvjesnosti, poremećaja u opskrbnim lancima, kibernetičkih prijetnji te tehnoloških proboja koje ne uspijevaju svi pretvoriti u vlastite prednosti. Pandemija i agresija na Ukrajinu poučile su nas što znači nedovoljna otpornost opskrbnih lanaca – tvrtke moraju razmotriti diversifikaciju i lokalnoregionalne alternative. Digitalna transformacija nosi i povećane rizike, što zahtijeva proaktivne sigurnosne mjere koje ulaze u područje odgovornosti najvišeg rukovodstva.
Za vrijeme pandemije naše je istraživanje pokazalo da su se poduzeća koja su imala unaprijed razrađene scenarije za nepredviđene situacije (uglavnom globalne kompanije) lakše nosila s izazovima i sigurnije plovila u nemirnim vodama. Pouka za sve – treba uspostaviti strukture upravljanja rizicima koje su integrirane u poslovne modele.
Godina 2026. pred nama može biti prekretnica za hrvatsko gospodarstvo, ako tvrtke i institucije zajednički djeluju s vizijom, fleksibilnošću i odlučnošću. Hrvatska ima prednosti: geostratešku poziciju, članstvo u EU i euru, rastuće digitalne kapacitete. Ali ima i izazove vezane uz radnu snagu, produktivnost, institucionalnu brzinu i rizike koji dolaze izvana. Tvrtke koje rano pozicioniraju svoje strategije, investiraju u ljude, sustave i tehnologije, imat će prednost. U suprotnom, nestat će u pozadini zahtjevnog globalnog i regionalnog okruženja.
Kao što je nedavno rekao jedan sjajni hrvatski predsjednik uprave, ne treba tražiti priliku u godini, svaki novi dan je prilika i to prilika za konsolidaciju, rast i transformaciju.
