Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju oslabila za 1,5 posto na godišnjoj razini, što je već treći mjesec zaredom kako pada, no sporije nego mjesec dana prije.
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju oslabila za 1,5 posto na godišnjoj razini, što je već treći mjesec zaredom kako pada, no sporije nego mjesec dana prije.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u lipnju porasla za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lipanj prošle godine pala 1,5 posto.
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju oslabila za 1,5 posto na godišnjoj razini, što je već treći mjesec zaredom kako pada, no sporije nego mjesec dana prije.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u lipnju porasla za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lipanj prošle godine pala 1,5 posto.
To je znatno sporiji pad nego u svibnju, kada je proizvodnja potonula 5,3 posto, te manji nego što se očekivalo.
Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da je u lipnju industrijska proizvodnja pala za 3,0 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 2,5 do 3,5 posto.
„Industrijska je proizvodnja u lipnju nastavila s negativnim kretanjima, no ipak sporijim intenzitetom. Kumulativno je u razdoblju od siječnja do lipnja ostvaren blagi pad od 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Broj zaposlenih u industriji se smanjio za 4,5 posto godišnje“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
Promatrajući prema GIG-u, u lipnju je na godišnjoj razini najviše, 17,6 posto, pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula 5,4 posto.
S druge strane, najviše je porasla, 6,5 posto na godišnjoj razini, proizvodnja energije. S rastom od 0,6 posto slijede intermedijarni proizvodi, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala 0,1 posto.
Pad industrijske proizvodnje posljedica je slabosti domaće potrošnje, nejake inozemne potražnje zbog recesije u eurozoni, kao i restrukturiranja domaće industrije.
„Prema NKD-u, pad u prerađivačkoj industriji iznosi u lipnju 4,5 posto godišnje, dok je kumulativno od siječnja do lipnja preradivačka industrija pala 2,8 posto. Nastavljen je i snažan pad proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja), koja se u prvoj polovici godine gotovo prepolovila u odnosu na isto razdoblje prošle godine“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu