Nakon što su u Hanfi već u srijedu potvrdili da se bave pisanjem kaznene prijave protiv Mola, slično su jučer najavili i iz Mola poručujući da je Hanfina optužba za manipuliranje tržištem jednostavno pogrešna i tendenciozno pokušava uništiti ugled Mola.

“Mol to neće dopustiti te će upotrijebiti pravni lijek protiv Hanfinih odluka i postupaka”, priopćili su u četvrtak. Hanfi zamjeraju da nije postavila “prava pitanja” i pitala ih kada su potpisali opcijski ugovor “čime bi znala da je njena optužba duboko pogrešna i neutemeljena”. Sve kupnje dionica i opcijski sporazumi uslijedili su tek nakon što je njihova privatna ponuda istekla, ističu ‘molovci’. Međutim, ako je suditi prema Hanfinu rješenju od srijede, opcijski sporazum i nije meritum tog rješenja. Ono se poziva na širenje lažnih i obmanjujućih signala vezanih uz privatnu ponudu s početka prosinca. Opcijski sporazum u tom se rješenju spominje u kronološkom opisu i tek će se vidjeti hoće li možda na njemu biti jači fokus u kaznenoj prijavi. Zasad je nepoznanica ima li Hanfa s tim u vezi dokaze na kojima bi mogla temeljiti kaznenu prijavu. Među primjedbama u Molovu priopćenju navodi se i da je Hanfa zanemarila činjenicu da su u prosincu dali ponudu za sve slobodne dionice, njih 800.910 ili 8,09 posto. “S obzirom da je privatna ponuda istekla 14. siječnja, MOL je odlučio ići dalje te je kupio ukupno 21.009 Ininih dionica putem brokera u razdoblju između 31. siječnja i 17. ožujka”, objašnjavaju. Kako je podatak o količini slobodnih dionica javno dostupan, nekako se malo vjerojatnim čini da je to regulator baš previdio. Na upit što bi moglo biti posrijedi jedan nam pravni stručnjak kaže kako bi objašnjenje moglo biti u tome da kod malog free floata dodatna stjecanja ključnih dioničara iziskuju ponašanje kao da se radi o preuzimanju.

Zbog formiranja stava o cijeni važno je znati je li cilj stjecanje natpolovičnog udjela, mišljanja je naš sugovornik. Vezano uz opcijski ugovor akteri tržišta kapitala ističu kako su brojne mogućnosti sklapanja vrste ugovora, pogotovo ako su sklopljene u inozemstvu. “Najjednostavnija moguća opcija mogla bi biti da je Mol trećoj strani rekao ‘kupuj dok se dođeš do dva posto’, onda se te dionice prenose na njih po određenoj cijeni na određen datum”, objašnjava jedan od njih. “Da je Mol htio igrati prljavo, kupovao bi potiho dionice Ine na burzi puno prije nego što je ponuda objavljena, bez obzira na zabranu”, kaže nam jedan broker. Ističe kako je to ogromna kompanija sa velikim iskustvom. Treba se samo sjetiti njihove borbe da ruskim Surgutneftegazom koji se dan danas ne može upisati u knjigu dionica Mola. Pitanje koje se nametnulo je i mogu li dioničari koji su svoje dionice prodali u ponudi, tužiti Mol. Najjednostavniji odgovor je da mogu, s tim da bi ishod bio izgledniji ako bi se u međuvremenu, recimo, donijela pravomoćna presuda Upravnog suda da je Hanfa postupila ispravno. I bez toga mali dioničari mogu pokrenuti tužbu, ali tada bi se morali osloniti na samostalnu procjenu suda. Trgovanje dionicom Ine blokirano je od 28. travnja, a trenutna blokada završava s današnjim danom. Još se ne zna hoće li u ponedjeljak početi trgovanje Inom.