Cijene voća i povrća na tržnicama lete u nebo. Da je riječ o astronomski visokim cijenama u usporedbi s istim razdobljem prošle godine potvrđuje podatak da se za kilogram blitve ili špinata treba izdvojiti od 30 do 50 kuna, javlja  Slobodna Dalmacija.

Odmah iza blitve su šareni i bijeli grah koji se prodaju po cijeni od 30 do 40 kuna a apsolutni rekorderi su tržnice u Splitu, Dubrovniku i Rijeci. Peršin je nešto jeftiniji u Dubrovniku gdje se prodaje po 30 kuna, u Splitu je 40 a Rijeci čak 50.

Među najskupljim namirnicama je i češnjak koji se prodaje čak za 60 kuna po kilogramu. Oni s više sreće mogu ga pronaći koju kunu jeftinije ali nikako ispod 50 kuna.

Tri faktora su presudila

Nema kraja poskupljenjima! Cijene suhog mesa skaču i za 50 posto

I zelena salata je čini se postala luksuz većini građana. I kristalka i puterica se prodaju po cijeni od 25 kuna u Dubrovniku i Splitu i Puli dok je 15 kuna je u Osijeku. Nešto je jeftinija mrkva, koja se kreće u rasponu od 10 kuna (Pula i Karlovac) pa do 25 kuna (Dubrovnik). Mahune su na tržnicama 50 kuna. Krumpir je 8 kuna u Dubrovniku, 10 u Splitu, 12 u Osijeku. Grašak u Puli je oko 35 kuna.

Zeleni kupus i kelj su od 15 do 20 kuna, luk crveni je u Splitu 25 kuna u Dubrovniku je 20 kuna a najjeftiniji je u Karlovcu i Koprivnici gdje se za kilogram treba izdvojiti 10 kuna. Mladi luk je skuplji i kreće se od 25 do 35 kuna, što je jako visoko za prosječnog hrvatskog građanina.

I cijene voća su porasle u odnosu na prošli mjesec. Jabuke su najskuplje u Dubrovniku, Puli, Splitu (12 kuna) dok su najjeftinije u Koprivnici i Sisku 5 kuna. Naranče su od 10 do 15 kuna, limuni 15 (Osijek) do 20 (Dubrovnik). Dubrovačka tržnica je rekorder po cijeni jagoda od 50 kuna za kilogram, zatim slijede Split gdje su 40 kuna te Osijek 30 kuna.

KRIZA

Novi šok: Cijene i troškovi probijaju povijesne rekorde, HPK traži hitnu intervenciju

Zbog poskupljenja energenata i repromaterijala, gnojiva, sjemena i zaštitnih sredstava poskupljenje voća i povrća logičan je slijed krize na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Jagode, češnjak, blitva, zelena salata tako su postali luksuz za brojne hrvatske građane koji su i prije poskupljenja jedva spajali kraj s krajem. Stoga većina zaobilazi tržnice i kupuje po trgovačkim centrima gdje su akcije na pojedine poljoprivredne proizvode bilo da je riječ o uvozu niže kvalitete ili pak o povrću pred istekom roka trajanja.

Sve to ukazuje na tektonske poremećaje na tržištu poljoprivrednih proizvoda uzrokovanim među ostalim i ratom u Ukrajini koji se mogu prevazići jedino zajedničkim akcijama proizvođača i države, poglavito u pravičnijoj raspodjeli poticaja iz EU fondova s kojima hrvatski poljoprivrednici za sada nisu zadovoljni.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost