EN DE

Lučić: Ako američke carine potraju, značajnije će utjecati na neke hrvatske izvozne grane

Autor: Poslovni.hr/Hina
16. travanj 2025. u 13:29
Podijeli članak —
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Za razmjenu Hrvatske i SAD-a podaci pokazuju, dodala je, da je u siječnju 2025. pao i izvoz i uvoz, a da je u 2024. izvoz u SAD rastao iznad 35 posto, a uvoz “nešto” pao.

Ako američke carine potraju mogle bi značajnije utjecati na neke hrvatske izvozne grane, poput farmaceutike i transformatora, a manje na oružje koje je za sada izuzeto, ocijenio je u srijedu državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, rekavši i da su veća briga carine na izvoz kompanija iz primjerice Njemačke i Italije, koje su značajni partneri nekih hrvatskih tvrtki.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Lucić je to rekao na sastanku Liderovog Kluba izvoznika o “svijetu nakon američkog uvođenja carina”, koji je okupio oko 20 predstavnika domaćih tvrtki, članova tog kluba.

Ako američke carine potraju mogle bi značajnije utjecati na neke hrvatske izvozne grane, poput farmaceutike i transformatora, a manje na oružje koje je za sada izuzeto, ocijenio je u srijedu državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, rekavši i da su veća briga carine na izvoz kompanija iz primjerice Njemačke i Italije, koje su značajni partneri nekih hrvatskih tvrtki.

Lucić je to rekao na sastanku Liderovog Kluba izvoznika o “svijetu nakon američkog uvođenja carina”, koji je okupio oko 20 predstavnika domaćih tvrtki, članova tog kluba.

Lucić je istaknuo da u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske SAD sudjeluje s oko dva posto, a da je sada teško nešto mudro reći oko trgovine i carina jer sve brzo mijenja, doslovce na dnevnoj bazi, s jednim “tvitom” nekog američkog dužnosnika.

“Imali smo do sada i većih kriza od ove, od pandemije covida do rata u Ukrajini, ali se naše gospodarstvo relativno brzo oporavljalo od toga”, rekao je Lucić.

Podsjetio je i na stavove s nedavnih sastanaka ministara trgovine zemalja EU o odgodi protumjera na američke carine na 90 dana, nakon što je isto učinio i američki predsjednik Trump.

“Glavni cilj te odgode recipročnih protumjera iz EU-a je da se stvori prilika za trgovinski dogovor sa SAD-om. Svi se nadaju da će ta odgoda biti i dulja, jer bi primjena carina svima naškodila, pogotovo američkim potrošačima koji se bore s visokom inflacijom i dodatne carine na uvoz tamo bi još poskupjele robe”, dodao je.

Hrvatska u takvoj situaciji, kao i EU, mora činiti sve za daljnje jačanje zajedničkog tržišta, smanjenje administrativnog opterećenja poslovanja te za širenje tržišta za poslovanje, što već i radi za slobodnu trgovinu, primjerice s Južnom Amerikom i Indijom, kazao je Lucić, dodavši da bi se takav ugovor, nadaju se svi, mogao sklopiti i sa SAD-om, ali vidjet će se koliko će biti interesa.

Pozvao je sva poslovna udruženja u Hrvatskoj da se za probleme oko poslovanja sa SAD-om i drugim stranim tržištima obrate Ministarstvu vanjskih poslova, ali i svojim partnerima na američkom tržištu, kao i da lobiraju kod američkih kongresmena za zaštitu.

Voditeljica Kluba izvoznika Manuela Tašler je iznijela analizu i podatke o robnoj razmjeni Hrvatske za 2024. i za prva dva mjeseca 2025., u kojima je izvoz rastao 9,5 posto, a uvoz za 8,6 posto u odnosu na iste lanjske mjesece, što je ocijenila malo drugačijim, ali i objasnila da, kao i lani, “hrvatsku robnu razmjenu podiže energetika i ‘kvari sliku’ robnog izvoza drugih izvoznih sektora”.

Naglasila je i da se robna razmjena u 2024. držala stabilno, s prosječne oko dvije milijarde eura mjesečno, dosegavši ukupno 24 milijarde eura, što je više od pet posto rasta u odnosu na 2023.

Za razmjenu Hrvatske i SAD-a podaci pokazuju, dodala je, da je u siječnju 2025. pao i izvoz i uvoz, a da je u 2024. izvoz u SAD rastao iznad 35 posto, a uvoz “nešto” pao.

“Hrvatska godišnje izvozi u SAD u vrijednosti od oko 800 milijuna eura, najviše farmaceutika, dok uvozi nešto manje, od čega najviše mineralna goriva i automobile”, navela je Tašler.

Autor: Poslovni.hr/Hina
16. travanj 2025. u 13:29
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close