Hrvatska je pala za pet mjesta i zauzima 45. mjesto na ovogodišnjoj ljestvici Climate Change Performance Indexa (CCPI) kojim se prati učinkovitosti 63 zemlje u smanjenju klimatskih promjena. Hrvatska je dobila nisku ocjenu za emisije stakleničkih plinova, potrošnju energije i klimatsku politiku, uz srednju ocjenu u području obnovljivih izvora energije iako je djelomično uskladila okvir klimatske politike s ciljevima Europske unije.

KONFERENCIJA ‘Transport i logistika’

FOTO: ‘Hrvatska nije samo zemlja turizma, već i zemlja sposobnih logističara i vizionara’

U izvješću se navodi da je Hrvatska u ožujku ove godine razvila i objavila revidirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) koji definira smjernice do 2030. godine. Međutim, stručnjaci CCPI-ja ističu da Nacionalna dugoročna strategija (NLTS) treba hitnu reviziju kako bi reflektirala ažurirane ciljeve EU-a te da revidirani NECP nema jasno utvrđen datum za postupno ukidanje korištenja plina.

CCPI u svom ovogodišnjem Izvješću poziva hrvatsku vladu na ubrzavanje klimatskih akcija i veću uključenost klimatskih stručnjaka u donošenje klimatskih politika.

„Hrvatska će u cilju EU da do 2030. godine smanjiti emisije ugljika za 55 posto, a ugljen će napustiti 2033. godine, no nastojat će to postići i ranije“, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) koja se održala početkom ovog mjeseca.

Premijer Plenković tada je, podsjetimo, naglasio da Hrvatska zaštitu prirode uzima ozbiljno, da ima četvrti najmanji ugljični otisak po glavi stanovnika u Europskoj uniji te da je ukupno 38 posto zemlje pod zaštitom. „Hrvatsko šumarstvo ima stoljećima dugu tradiciju održivog upravljanja. S 93 posto certificiranih šuma, naša stopa apsorpcije ugljika po glavi stanovnika je dvostruko veća od EU prosjeka”, rekao je Plenković na konferenciji.

Na CCPI ljestvici za 2025. prva tri mjesta su nepopunjena jer nijedna zemlja nije postigla ocjenu dovoljno visoku da zauzme te pozicije. Najbolje rangirana zemlja je Danska, koja zauzima četvrto mjesto s vrlo visokim ocjenama u obnovljivim izvorima energije, visokim ocjenama u emisijama stakleničkih plinova i klimatskoj politici te srednjim u potrošnji energije.

Danski ministar za klimu, energetiku i komunalne usluge Lars Aagaard najavio je na ovotjednoj COP30 konferenciji novi cilj smanjenja emisija za 2035. godinu. Danska planira smanjiti emisije stakleničkih plinova za 82 do 85 posto do 2035. u odnosu na razine iz 1990. godine.

„Danska mora dosljedno ostati među najambicioznijim zemljama, a novi cilj za 2035. osigurava da smo i dalje na samom vrhu međunarodno“, rekao je danski ministar. „Moramo ponovno pokazati ostatku svijeta da je moguće uskladiti ambiciozne klimatske ciljeve s konkurentnim poslovnim sektorom i društvenom kohezijom“, istaknuo je Aagaard, izvijestio je Euronews. Kako bi podržala ovaj cilj, vlada će izdvojiti četiri milijarde danskih kruna (oko 535 milijuna eura).

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

„Moramo dati prednost klimatskim akcijama čak i u vrijeme obilježeno ratom i sukobima. Ciljevi, financiranje i mjere potrebne za ostvarenje dodatnih smanjenja moraju ići ruku pod ruku“, izjavio je Aagaard.

Danska je prije nekoliko godina postavila ambiciozne klimatske ciljeve. Parlament je 2020. usvojio prvi klimatski zakon s obvezujućim ciljem smanjenja emisija za 70 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine. Danska također cilja na klimatsku neutralnost do 2045. godine.

Europska unija jedan je od šest najvećih svjetskih emitera stakleničkih plinova. Osim nje najveći emitenti su Kina, SAD, Indija, Indonezija i Rusija. Kina i dalje prednjači kao najveći pojedinačni emiter, SAD značajno doprinosi povećanju emisija kroz fosilna goriva, dok Europska unija bilježi najmanji rast emisija među velikim emiterima, ali i dalje je jedna od vodećih regija po ukupnim emisijama.

EU je, podsjetimo, usvojio svoj novi klimatski cilj u zadnji čas, neposredno prije početka UN-ove klimatske konferencije COP30 u Belému, Brazilu. Ministri zaštite okoliša zemalja EU postigli su početkom studenog okvirni dogovor nakon više od 18 sati pregovora, o zakonski obvezujućem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. u usporedbi s 1990. godinom. Države članice dogovorile su smanjenje neto emisija za 66,25 do 72,5 posto do 2035. u odnosu na razinu iz 1990. godine.

Prije Danske najambicioznija zemlja u svijetu po pitanju smanjenja emisija bilo je Ujedinjeno Kraljevstvo. Prošle godine, na COP29, premijer Keir Starmer najavio je cilj smanjenja emisija za 81 posto do 2035. godine u odnosu na razinu iz 1950. UK je prva država iz skupine G7 koja je ukinula korištenje ugljena i trenutačno je peta na ovogodišnjem CCPI. Međutim, zemlja još uvijek zaostaje u širenju obnovljive energije, piše Euronews.

Pojedine europske zemlje također su ostvarile napredak u klimatskim obvezama. Luksemburg, Litva i Nizozemska našle su se među prvih deset u CCPI ljestvici. Norveška i Švedska su također lideri u razvoju obnovljive energije, dok je Norveška postavila ambiciozan cilj smanjenja emisija za 70–75 posto ispod razina iz 1990. do 2035. godine.

„Dok još ne možemo potvrditi da je neka država zaista izvrsna u ukupnoj klimatskoj mitigaciji, postoje pioniri u pojedinim kategorijama koji pokazuju ambiciozne rezultate“, istaknuo je Niklas Höhne, jedan od autora CCPI indeksa kojim su obuhvaćene ukupno 63 zemlje koje su zajedno dogovorne za više od 90 posto svjetskih emisija stakleničkih plinova.