Iako je sredina kolovoza, imamo više dolazaka na Jadran nego odlazaka, isticali su ovih dana iz Vlade nastojeći fokus skrenuti s nekih neugodnih aktualnih tema. Turistička sezona nešto je bolja nego lani prema dolascima i noćenjima, a na tom tragu su i podaci o fiskalizaciji i prihodima, podcrtao je premijer Andrej Plenković. To je, kaže, važno za gospodarstvo, rast BDP-a i ekonomiju u cjelini, a nada se da će se i posezona ponovno pokazati dobrom.

Informacije o tome kako se i slijedom potrošnje i drugih proračunskih stavki puni državna blagajna ove godine u Vladi još nisu podijelili s javnošću. No, neslužbeno se može čuti da su prihodi čak malo iznad plana kojim su za (cijelu) 2026. projicirani na nešto više od osam posto rasta. Istodobno, rashodi se, navodno, drže zacrtane dinamike (za tekuće je plan +6,5 posto, a za ukupne nešto više od 8).

Kad je riječ o središnjoj državi, ugrubo bi se moglo zaključiti da je i deficit približno na tragu plana da se na razini opće države, prema europskoj metodologiji (ESA 2010), zadrži u okvirima tri posto BDP-a, s tim da plan prema nacionalnoj metodologiji za središnji proračun predviđa manjak od oko 4,1 milijardu eura ili nešto više od četiri posto BDP-a.

S obzirom na izravan i posredan značaj turizma za domaću ekonomiju i rast, ljetni kvartal svakako daje jači pečat od drugih u ukupnim rezultatima. Zato se i veće porezne promjene za narednu godinu uglavnom važu tek s uvidom u stanje javnih financija potkraj trećeg kvartala. Tako će vjerojatno biti i ove godine, iako ih je nekoliko najavljeno već u okviru lipanjskog paketa tzv. antiinflacijskih mjera, ali njihov neto fiskalni učinak nije jako značajan.

Usporedno s procijenjenih 180 milijuna eura s osnove ukidanja poreza na mirovine (za one koji danas na dio iznosa plaćaju 10 posto poreza na dohodak) predviđena su i neka povećanja poreza. U paušalnom oporezivanju dohodaka (obrti i turistički najam) govori se o očekivanom efektu od nekoliko desetaka milijuna eura, dok za porez na prekomjerne marže bruto dobiti kao novi namet za velike i srednje tvrtke nema procjena. U Vladi kažu da primarni motiv za to nije proračunske naravi već preventivne – kao poticaj usporavanju cijena i inflacije.

Rasterećenje plaća

Moguće porezne promjene u smjeru rasterećenja plaća, prije svega kroz povećanja osobnog odbitka, a potencijalno i usklađenja nekih drugih parametara s obzirom na inflaciju (platni/porezni razredi, ¸neoporezivi primici) još su otvoreno pitanje. Njihov proračunski efekt već zbog širine obuhvata ne može biti mali, pa će se te odluke vagati i prema stanju lokalnih proračuna kojima su prihodi od poreza na dohodak i najveća stavka.

Umjetna inteligencija

AI nije najvrjedniji kad zna više,nego kad razumije vaš posao

Vrijednost AI-ja

AI je stigao u tvrtku. Poslovna vrijednost još nije

Rasterećenje plaća među ekonomistima i poduzetnicima već se otprije zaziva jer je iznos osobnog odbitka (kao i porezni prag za višu stopu poreza) posljednji put mijenjan krajem 2024. s primjenom od početka 2025., kad je povećan s 560 na 600 eura. Otada do danas inflacija u Hrvatskoj kumulativno je porasla za oko šest posto.

Razdoblje u kojemu bruto plaće rastu brže od neto plaća traje zapravo gotovo četiri godine. To znači da usporedno s nominalnim rastom plaća raste i njihovo prosječno porezno opterećenje. Zbog neusklađivanja s inflacijom odnosno kaskanja prilagodbe osobnog odbitka ili poreznih pragova dio zaposlenih na minimalcu i/li nižim plaćama koji su bili izvan poreznih škara povećanjem plaća su upali u njih, dok su neki s plaćama ispod praga više stope uslijed povišice zagazili i u taj porezni razred. Argumenata za propitivanje visine neoporezivog iznosa plaće svakako ima, a dosadašnja praksa svakako je pogodovala prihodima lokalnih proračuna.

Ipak, upravo na razini lokalne države lani se dogodio i najveći negativan otklon od plana ukupnog salda. Umjesto originalno planiranog viška od oko pola milijarde, rebalansom su za općine, gradove i županije projekcije za 2025. preinačene u manjak od oko 330 milijuna, a na kraju je njihov deficit (prema metodologiji EU) ispao 417 milijuna. To se većim dijelom dogodilo zbog ulaganja, a ne kao rezultat tzv. redovnog poslovanja.

Glavni razlog odstupanja bila su predfinanciranja EU projekata koje je nekoliko većih JLS-a odradilo iz vlastitih sredstava (do povrata iz EU fondova), a to nije bilo predviđeno proračunom. Prema nedavno objavljenoj slici ostvarenja prihoda i rashoda proračuna JLS-a rashodi za nabavu nefinancijske imovine u 2025. ukupno su povećani za gotovo 550 milijuna ili 40 posto, na više od 1,91 milijardu eura.

No, objavljeni podaci pokazuju i zašto su iz Ministarstva financija na naznake značajnih odstupanja od plana osim upozorenja na manjkavosti u planiranju apelirali i na “odgovorno upravljanje”JLS-a, čime se očito ciljalo i na neke stavke u redovnom poslovanju. S detaljnom slikom za godinu lokalnih izbora samo su potvrđene pretpostavke da se to posebice odnosilo na probijanja prvotnih planova za masu plaća. Rashodi lokalnih jedinica za zaposlene lani su porasli za gotovo 160 milijuna ili čak 30 posto (na razini općina 43, a u gradovima i županijama 25 odnosno 27%).

Time su ti rashodi ukupno dosegnuli gotovo 700 milijuna eura (od čega su 552 milijuna bruto plaće). U odnosu na tri godine prije to je povećanje za više od 81 posto u prosjeku, pri čemu u općinama i županijama oko 95 posto, a u gradovima više od 62. U trogodišnjim usporedbama, doduše, u pogledu rasta mase plaća nije bilo bitno drukčije ni na razini središnjeg proračuna gdje se eksplozija rasta dogodila nešto prije, ali do prošle godine nije bilo ni prijetnje probijanja granice deficita opće države iz okvira tri posto BDP-a predviđenih tzv. Maastrichtskim kriterijima.

Općine s bržim rastom poreza

Lokalnim proračunima u isto su vrijeme solidno rasli i redovni prihodi poslovanja. Lani su ukupno povećani za 11 posto, pri čemu oni od poreza za 13 posto, i to najviše s osnove izdašnijih uplata poreza na dohodak. Uplaćeno ga je više od 3,8 milijardi, što je za gotovo pola milijarde ili 14 posto više nego godinu prije. U tri godine prihodi od tog poreza porasli su čak 80 posto, s tim da su se na razini općina i županija udvostručili, a kod gradova povećali za 72 posto.

I uz usporavanje rasta plaća i zaposlenosti prihodi lokalnih jedinica od poreza na dohodak i ove će godine zasigurno zabilježiti rast, iako znatno umjereniji. Slično vjerojatno vrijedi i za masu plaća na strani rashoda. A s obzirom na lanjski nepovoljan učinak znatnih iznosa predfinanciranja EU projekata iz proračunskih sredstava, realno je očekivati znatno bolji saldo lokalne države.

Mogu li lokalni proračuni podnijeti gubitak dijela prihoda od poreza na dohodak, tj. koliko rasterećenje plaća zaposlenih kroz povećanje osobnog odbitka i/li poreznih pragova bi mogli probaviti za nesmetano pružanje javnih i komunalnih usluga? Lokalnim vlastima to generalno ne ide u prilog i lako je pretpostaviti da ne bi pozdravile takvu odluku Vlade. No, ona će na kraju ionako ovisiti o široj fiskalnoj slici. Zadržavanje ukupnog deficita države u okvirima tri posto BDP-a trenutačno se čini izazovnim, a to znači da će eventualno rasterećenje plaća teško zadovoljiti očekivanja njegovih zagovornika.