U domaćem javnom prostoru otprije prevladava mišljenje da je ukupno 576 lokalnih jedinica za Hrvatsku previše, ali česte kritike u smislu potrošnje i učinkovitosti dijelom su vjerojatno zaslužne i za poboljšanja njihove proračunske otvorenosti, barem kroz objave proračunskih informacija.

Na razini svih općina (428), gradova (128) i županija (20) u razdoblju od 2015. do danas taj je pokazatelj, mjeren brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama. u prosjeku porastao s 1,8 na 4,5 od mogućih pet.

Primjetni pomaci
U najnovijem ciklusu istraživanja Instituta za javne financije (IJF) ističe se i da su pomaci u tom višegodišnjem razdoblju primjetni kod svih vrsta lokalnih jedinica. Najbolje se to vidi na objavama proračunskih vodiča za građane, koje je prije sedam godina objavilo samo 1% općina, a 2022. čak 79%, navode u Institutu.

Istraživanje, inače, uključuje pet dokumenata – godišnja i polugodišnja izvješća o izvršenju, predloženi i doneseni proračun za tekuću godinu te proračunski vodič za građane – čije objave nalažu zakonska pravila ili preporuke Ministarstva financija.

U ovom ciklusu, ističu, sve županije objavile su (kao i u prethodnom) svih pet, prosjek gradova je 4,73, što je u odnosu na prethodni blago poboljšanje, a kod općina je rezultat ovaj put nešto lošiji; 4,36 prema 4,39 u prošlom istraživanju.

Dakle, u proteklih godinu dana imamo više-manje stagnaciju proračunske transparentnosti. U IJF-a usto ističu da još uvijek 19 gradova i 92 općine ne objavljuju ni sva tri dokumenta koje su po zakonu obvezni objavljivati. Dvije općine, Karlobag i Kijevo, nisu pak objavile nijedan proračunski dokument.

Naravno, sama objava (pa i svih pet) dokumenata ne znači da su lokalne vlasti apsolutno proračunski otvorene i odgovorne, ali to se može smatrati temeljnim korakom prema potpunijoj transparentnosti i participaciji građana, odnosno neophodnim preduvjetom za educiranje građana i njihovo uključivanje u lokalne proračunske procese”, naglašava se u analizi Instituta.

Dodatni iskoraci
Na temelju tih dokumenata, kažu, građani se mogu angažirati i, između ostalog, pokušati utjecati na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.

Kako bilo, prema prosječnoj transparentnosti svih lokalnih jedinica na svome području, u ovom ciklusu najbolje rezultate imaju Požeško-slavonska, Primorsko-goranska te Varaždinska i Međimurska, a na začelju su Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska županija.

Osim samih objava dokumenata, za povećanje povjerenja i uključenja građana u proračunske procese potrebni su i dodatni iskoraci.

U tom smislu u IJF-u navode kako npr. Grad Rijeka već otprije putem niza programa omogućuje građanima sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna, a općina Viškovo sažetak proračuna u obliku vodiča tiska i kao posebno izdanje te ga besplatno dostavlja svakom kućanstvu.