Početkom tjedna pokrenut je sustav i krenulo je LNG terminala na Krku s povećanim kapacitetom otpremanje prirodnog plina kroz transportni sustav.

FSRU brod “LNG Croatia” isplovio je krajem kolovoza na ugradnju dodatnog modula za uplinjavanje u turskom brodogradilištu “Kuzey Star”, čime se njegov maksimalni kapacitet povećava s 3,1 na 6,1 milijardu prostornih metara plina na godinu.

Većina iz SAD-a

Dodatni modul povećat će pouzdanost i sigurnost opskrbe prirodnim plinom Hrvatske te drugih država u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi s LNG terminala, koji je s komercijalnim radom počeo u siječnju 2021. Oko 65 posto količina dolazi iz SAD-a.

“Bitno je napomenuti zapravo da će terminal isporučivati dvostruko veće količine plina nego dosad. To će se omogućiti tek nakon što se dovrše najavljeni plinovodi. Cijeli projekt povećanja kapaciteta osim nas koji moramo nadograditi naš brod, također uključuje i radove na nadogradnji transportnog sustava”, rekao je za Hrvatski radio direktor LNG Hrvatska Ivan Fugaš.

Količina isporuka ovisiti će o potrebama krajnjih korisnika, istaknuo je. LNG terminal započeo je s operativnim djelovanjem, odnosno komercijalnim djelovanjem 2021. godine. Nakon toga došlo je do ruske agresije na Ukrajinu i energetske krize u konačnici. Sve je to utjecalo, da su Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo gospodarstva odlučili zajedničkim djelovanjem s LNG-em proširiti kapacitet.

Kapacitetom od 6,1 milijardi prostornih metara plina, Hrvatska se, kažu, pozicionirala kao energetsko čvorište, osigurava dovoljne količine plina za susjedne zemlje, zemlje Srednje i Jugoistočne Europe, prvenstveno to su Mađarska i Slovenija. U planu je proširenje kapaciteta postojećih plinovoda prema Mađarskoj i Sloveniji, koji su predviđeni kroz iduću godinu. Riječ je o 216 kilometara plinovoda prema Mađarskoj i Sloveniji. Cijeli projekt financiran je kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost u vrijednosti od 559 milijuna eura.

Regionalno tržište

No, interesa bi moglo biti i iz Srbije. Ako se Srbiji zabrani uvoz ruskog plina, alternative su azerbajdžanski plin, ukapljeni prirodni plin (LNG) iz terminala u Grčkoj, ili LNG s Krka. Budući da Srbija godišnje treba oko 3,2 milijarde kubičnih metara plina iz tih drugih smjerova, mogla bi se osigurati trećina, tj. milijarda kubičnih metara. Ostatak bi morala povući iz skladišta u Mađarskoj ili kupiti još neke količine (ne)ruskog plina, pod uvjetom da kapaciteti plinovoda prethodno nisu bili zauzeti za tranzit plina iz neke druge zemlje.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Članice Europske unije odobrile su 19. paket sankcija protiv Rusije, koji, između ostalog, uključuje zabranu uvoza ruskog plina na europsko tržište od 1. siječnja 2027., godinu dana ranije nego što je prvobitno planirano. Postupno ukidanje počinje 1. siječnja 2026. Bugarska se, predviđaju analitičari, neće protiviti odlukama Bruxellesa i SAD-a. Zbog toga postoji opravdan strah da će Srbija i Mađarska ostati bez energije koja im stiže putem “Turskog toka”.