Možemo vidjeti jako važne signale ekonomskog oporavka u Hrvatskoj, optimistično je najavio potpredsjednik Vlade Branko Grčić, prezentirajući investitorima brojke za industrijsku proizvodnju, izvoz i turizam, tri aduta na koja država računa u pokretanju gospodarskog rasta. Oko stotinu potencijalnih investitora i zainteresiranih sudionika konferencije Euromoney u Beču slušalo je Grčića, izvršnu potpredsjednicu Agrokora Ljerku Puljić i predsjednika Uprave PBZ-a Božu Prku kako analiziraju ključne probleme i ciljeve hrvatskoga gospodarstva. 

Ovisni o potražnji doma
"Prvo na što računamo industrijska je proizvodnja, koja je bitno rasla nakon pet godina krize, ali i rast izvoza, posebno u zemlje EU. Vidimo rezultate od priključenja zajedničkom tržištu, a nastavi li se to, možemo očekivati značajne promjene", poručio je Grčić. Napomenuo je da vrlo stabilan trend imamo i u turizmu, gdje su nam dolasci u 2014. rasli pet posto, a prihodi 2,5 posto. Lagani oporavak vidi se i u trgovini, a stopa nezaposlenosti prvi put je pala u odnosu na isto razdoblje 2012. i 2013. Kao veliki problem istaknuo je golemi dug građevinskog sektora, koji za 167 posto premašuje prihode. "Svi ovi indikatori utječu na BDP. Vrlo smo blizu nule, ali još ispod nje. Moramo srezati deficit za oko 1% BDP-a, što će imati utjecaj na BDP. Ne možete istodobno rezati ulaganja u javni sektor i imati rast gospodarstva. Očekujem da će u nekoliko sljedećih godina javna potrošnja biti kritičan faktor za BDP", rekao je Grčić.

Govoreći o utjecaju kretanja BDP-a na privatni sektor, Ljerka Puljić podsjetila je kako je 2011., kad smo godinu završili na nuli, Agrokor rastao, jer je izravno povezan s BDP-om i još jako ovisan o domaćoj potražnji, jer im oko 30 posto tržišta čine građani. "Jako pozitivno gledamo na ove podatke, ali se odnose na vrlo kratko razdoblje. Hrvatska nam je najteže od svih tržišta, vrlo konkurentno, borimo se s velikim svjetskim igračima, što tjera na povećanje troškova, a istodobno ne rastemo. Šest godina predugo je razdoblje za bilo koju tvrtku, trebamo organski rast: imali smo akviziciju, ali trebamo rast", istaknula je. Paradoks je, kaže, što je stranim investitorima kriza pomogla, Agrokor kao investitora tretiraju kao dar s neba, jer nitko ne ulaže puno, regija je relativno rizično područje za ulaganje. Na Prkino pitanje je li Vlada učinila dovoljno da povuče sredstva iz EU fondova, Grčić je najavio više od 11 mlrd. eura vrijedne javne investicije.  

Ništa bez klime
Ljerka Puljić, pak, ističe da Vladine investicije mogu dobro utjecati i na realni sektor jer će netko morati raditi na tim projektima. Oni su se kao privatna tvrtka dugo pripremali za povlačenje novca iz EU fondova, ponajprije za poljoprivredni razvoj. "No, programi su predviđeni za male i srednje tvrtke. U prvoj godini samo velike tvrtke mogu biti pripremljene, nije lako ispuniti kriterije, pa se neće povući puno novca, dok veliki neće moći udovoljiti kriterijima za pristup novcu ili će biti simboličan iznos. Za nas je to, recimo, pet milijuna eura za poljoprivredni razvoj", kaže Lj. Puljić, no zaključuje da je i to dobro jer bi moglo povećati potrošnju i rast BDP-a. Vladi je poručila da joj prioritet mora biti investicijska klima.