Jedna od djelatnosti koja vjerojatno neće pretrpjeti ozbiljnije posljedice zbog pandemije koronavirusa, barem u prvom naletu krize, je svakako ljekarništvo, iako i pred tim sektorom stoje brojni i veliki izazovi novoj situaciji.

Kako pojašnjava Dario Petek, predsjednik Udruge ljekarnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), oni su dio zdravstvene zaštite koji pruža sve zdravstvene usluge kao i prije, no u kraćem vremenu i u pojačanom opsegu, jer korisnik osim svoje terapije želi i dodatne informacije od magistre koja je većini i jedini dostupni zdravstveni radnik.

“Važno je naglasiti da su ljekarne vrlo često prvo mjesto na kojem se dolazi u kontakt sa zdravstvenim sustavom, gdje potražimo lijek ili savjet i prije odlaska liječniku pri rješavanju određenih zdravstvenih tegoba. Tako da smo u svakodnevnom riziku da se netko od djelatnika zarazi, što bi za posljedicu imalo izolaciju cijelog tima ljekarne, a i moguće zatvaranje ljekarne na 14 dana. Do danas bilježimo, uz sve mjere zaštite, šest oboljelih ljekarnika”, pojašnjava Petek.

Trenutačno su sve ljekarne u Hrvatskoj aktivne i rade, a što znači niti da nije bilo otpuštanja radnika u njima.

“Ljekarne rade pojačano kako bi zadovoljile sve potrebe stanovništva. Sukladno preporukama Stožera rade u skraćenom radnom vremenu od osam do 17 sati, a što dovodi do glavnog problema – iscrpljenosti djelatnika te neprekidnog stresa kojem smo svakodnevno izloženi.

Nažalost, neće se moći izbjeći da kroz nekoliko tjedana dio djelatnika u ljekarništvu završi na bolovanju uslijed iscrpljenosti i/ili nagomilanog stresa”, upozorava predsjednik strukovne udruge ljekarnika pri HUP-u.

Moguć ‘višak’ magistara

Iako iz ovog interesnog udruženja ističu da im trenutačno financijska pomoć Vlade za njihov sektor nije potrebna, procjenjuju da bi se kriza u narednom razdoblju mogla preliti i na njih.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Ako u sljedećem razdoblju veći dio zaposlenih građana Hrvatske ostane bez posla, to će se preliti i na ljekarništvo zbog. S jedne strane će doći do smanjenje kupovne moći stanovništva, a s druge strane i značajno smanjenih uplata u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) te posljedično produživanja rokova plaćanja računa ljekarnama na 200-300 dana – sada je to 90 dana”, kaže Petek.

Očekuje da, po okončanju krize, Vlada i EU moguće što brže pokretanje i obnavljanje svih gospodarskih aktivnosti, što, svjestan je, neće biti lako, no poduzetnici su ti koji se brzo prilagođavaju svim situacijama, a Vlada ih treba podržati.

“Ljekarništvo ovisi o kupovnoj moći građana i ugovaranju s HZZO-om, HZZO ovisi o gospodarstvu. Stoga stabilno poslovanje HZZO-a i što manja nezaposlenost su nam glavna pomoć”, navode u HUP-u.

Niti ovaj sektor u prethodnom razdoblju nije bio imun na nedostatak stručne radne snage jer je, kako navode, kako u čitavom zdravstvenom sustavu, tako je i kod njih bio osjetan nedostatak magistara farmacije na tržištu.

No, procjenjuju da ako gospodarska slika u narednim godinama bude izuzetno loša da će doći do otpuštanja i u ljekarništvu te će tada biti čak i ”viška“ magistara.

Iako se s posljedicama korona krize i ograničenjima koje je ona prouzročila u socijalnoj interakciji, mnoge djelatnosti danas bore i pojačanom digitalizacijom, ljekarnici ističu da su oni po tom pitanju već odavno spremni.

Podrška daljnjoj informatizaciji

“Ljekarnici su među prvima u zdravstvu proveli informatizaciju i podržavaju daljnju informatizaciju sustava (e-doznaka, e-karton) jer vjerujemo da se time olakšava svakodnevni rad ljekarnika, a pacijentima omogućiti bolje zdravstvenu skrb. No rad od daljine u ljekarništvu nije moguć.

Moguća je veća primjena digitalnih tehnologija u komuniciranju unutar struke. Već sada se značajno povećao iznos bezgotovinskog plaćanja”, kaže nam Dario Petek, predsjednik Udruge ljekarnika HUP-a.

Ono što navode kao specifičnost ovog sektora je da ljekarništvo 2/3 poslovanja ostvaruje s HZZO-om (lijekovi na recept, ortopedska pomagala) te 1/3 s građanstvom i ostalim tvrtkama (bezreceptni lijekovi, zavojni materijal…).

“U slučaju velike krize u hrvatskom gospodarstvu, što je nažalost jedan od mogućih scenarija, ljekarne neće ostati izolirane. Povećat će se rizik naplate od HZZO-a te značajno povećanje rokova plaćanja.

S druge strane stanovništvo će potrošnju svesti na minimum, kao što je to bilo kod krize iz 2008 godine. Svi negativni efekti koji će zadesiti ljekarništvo prelit će se dalje kroz farmaceutsku industriju, u veledrogerije te proizvođače lijekova”, zaključuju u Udruzi ljekarnika HUP-a.