Prema regionalnom indeksu ukupne konkurentnosti u Hrvatskoj vodi Grad Zagreb kojeg slijede Varaždinska, Istarska, Međimurska i Primorsko-goranska županija, na dnu te liste su Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija, a razvojne razlike se bitno ne smanjuju.

Pokazuju to rezultati istraživanja o regionalnoj konkurentnosti Hrvatske i njenih županija za 2013. koje je danas predstavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), a koji, uz ostalo, upozoravaju da se po tome Hrvatska nalazi na začelju regija iz EU-a kao i da su i dalje najrazvijenije i najkonkurentnije županije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uključujući Istru, dok su to najmanje one u njenom istočnom dijelu.

Tu vrstu istraživanja ili Regionalni indeks konkurentnosti (RIK) NVK provodi od 2007. dobivajući time sliku različitosti, ali i pomaka ili stagnacije razvijenosti poslovnog okruženja hrvatskih županija, a ta se slika nije bitno promijenila u odnosu na prethodno istraživanje, kazala je članica NVK-a Slavica Singer.

U odnosu na oko 260 europskih regija hrvatske dvije, jadranska i kontinentalna, nalaze se po indeksu regionalne konkurentnosti na 225. odnosno 213. mjestu, što je ipak nešto bolje nego primjerice regije u Rumunjskoj, Bugarskoj i Grčkoj koje su među 20-ak najlošijih regija u EU.

Prema razvijenosti u EU te dvije hrvatske regije imaju indekse 60,4 odnosno 63 posto, što je otprilike druga razina jer su nešto iznad 50 posto, ali su zato vrlo nisko po kvaliteti institucija, dok su po inovativnosti znatno bolje od prijašnjih istraživanja, odnosno na 190. i 184. mjestu u EU.

Ipak, kada se to svede na razinu hrvatskih regija odnosno županija stanje je nešto drugačije jer je njihov poredak po konkurentnosti sličan onom iz prethodnog istraživanja, što pokazuje i da se ništa nije bitno promijenilo na razini lokalne samouprave.

Promjena ima, primjerice Osječako-baranjska, Krapinsko-zagorska te Zadarska županija pomakle su se naprijed na toj listi za tri mjesta, Bjelovarsko-bilogorska i Sisačko-moslavačka su se pogoršale, a Šibensko-kninska je 'skakala' gore-dolje, ali sveukupno NVK nakon tog istraživanja može ponoviti svoje stare preporuke koje bi trebalo urgentno provesti, kazala je Singer.

Treba uz ostalo razvijati monitoring ili praćenje procesa u županijama, osnažiti liderske kapacitete, ojačati poduzetničke i financijske kapacitete kao i one za korištenje financijskih instrumenata EU-a, više koordinirati i surađivati te naravno, razmotriti učinkovitost sadašnje teritorijalne podjele Hrvatske.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić naglasio je da su rezultati istraživanja velikim dijelom rezultat i lokalnog ustroja i prevelikog broja općina i gradova u Hrvatskoj, ali kako se to očito neće brzo smanjiti poručuje da se treba prilagoditi postojećem stanju, ali ne na uštrb razvoja konkurentnosti.

Istraživanje pokazuje i da u Hrvatskoj nema dovoljno brzih promjena, što se ogleda i u ne-napredovanju konkurentnosti županija čije je stanje zapravo pokazatelj stanja cijele Hrvatske i njene nacionalne konkurentnosti.

Poruka NVK-a je stoga i da se napokon počnu koristiti lokacijske prednosti i resursi, poticati uravnoteženje nacionalnih i regionalnih politika i vizija te suradnju obrazovnog i istraživačkog sustava sa poslovnim sektorom, jer jedino se tako može smanjivati nezaposlenost, posebno mladih, istaknuo je Mudrinić.

Panel o regionalnoj konkurentnosti: Lj. Puljić: u Hrvatskoj veliki izazov formiranje maloprodajnih cijena

Nakon predstavljanja istraživanja RIK za 2013. u sjedištu HUP-a u Zagrebu održan je i panel o konkurentnosti hrvatskih regija i županija na kojemu je Ljerka Puljić ispred Agrokora istaknula da se taj koncern u svom radu svakodnevno suočava s velikim razlikama među hrvatskim županijama što je i jedan od najvećih izazova u njihovom poslovanju koje se samim tim odvija u različitim okolnostima.

To znači i kompleksnost kao i rast troškova i prilagodbu, koja se primjerice vidi u formiranju maloprodajnih cijena i asortimana u Hrvatskoj. Primjerice nešto što je prihvatljivo na Kvarneru neće proći u Slavoniji, tako da nije sve objašnjivo ni brojkama, kazala je.

Dodala je i da se u pojedinim županijama ili gradovima ipak nađe i primjera dobrih uvjeta za investitore, poput Dugopolja.

Rektor riječkog Sveučilišta Petar Lučin naglasio je važnost veće suradnje znanosti odnosno akademske zajednice, lokalne samouprave i poslovnog sektora na konceptu tzv. pametne specijalizacije i stvaranja centara znanja i izvrsnosti, na čemu se u Rijeci već duže radi i bez čega regije neće moći naprijed.

Predstavnica Grada Zagreba Sandra Švaljek kazala je kako Zagreb radi na uvođenju brenda inovativnosti koja je za sada raspršena na razne istraživačke, obrazovne i druge institucije, a koja bi se pod tim brendom okupila i zasigurno promijenila relativno loš plasman Zagreba na ljestvici konkurentnosti po tom parametru.

Ministar Mrsić: zaposlenost moramo dići na iznad 60 posto

Na predstavljanju RIK-a i na panelu prisustvovao je i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kojeg su novinari pitali za komentar jednog od nalaza iz tog istraživanja da je Hrvatska ne samo po konkurentnosti svojih regija na začelju EU-a nego i u grupi od 20 posto najlošijih po zaposlenosti i planovima za povećanje zaposlenih do 2020.

Naime, u EU se do 2020. planira postići 75 postotna zaposlenost, a u Hrvatskoj tek 59 postotna, što su iz NVK označili totalno neprihvatljivim planom razine zaposlenosti što treba hitno mijenjati jer će inače Hrvatska i njene regije izgubiti ritam s Europom.

Mrsić je ponovio kako zabrinjava vrlo niska zaposlenost u Hrvatskoj koja je sada na oko 52 posto, što je među najnižim u EU, dok je za projekcije do 2020. da to poraste na 59 posto kazao da je realna situacija.

Bili bi zadovoljni, kako kaže, da se postigne zaposlenost stanovništva iznad 63 posto jer bi to Hrvatsku dovelo negdje u sredinu ljestvice EU.

Po zaposlenosti u dobi između 30 i 40 godina Hrvatska je već sada na razini EU-a, ali je zato između 40 i 60 godina na dnu EU-a, što je posljedica i privatizacije i svega što se dešavalo u proteklim godinama. Gledajući demografski Hrvatsku i ono što ju očekuje, glavni je zadatak, kazao je, da se poveća zapošljivost dobnih skupina od 40 do 60 godina, jer će to omogućiti da se dosegne onih 59 posto ili još bolje 63 posto.

Smatra i kako su posebno veliki iskoraci potrebni i kod zapošljivosti mladih i to prije svega u reformi obrazovnog sustava svih razina i njegovog prilagođavanja tržištu rada, jer je veliki razlog velike nezaposlenosti između 15 i 25 godina upravo neprilagođenost strukovnog obrazovanja, za što nam primjer trebaju biti Njemačka i Austrija.