Hrvatska je zabilježila pozitivan pomak na nedavnom predstavljanju Indeksa zdravstvene zaštite potrošača (EHCI) u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Naime, s prikupljenih 663 od mogućih 1000 bodova Hrvatska se popela s 23. mjesta u 2009. godini na 17. mjesto u 2012. godini. EHCI je postao mjerilo standarda u europskom zdravstvu koji od 2005. godine objavljuje švedska organizacija za analizu i informacije o zdravstvnoj skrbi Health Consumer Powerhouse (HCP), a izdanje za 2012. godinu usporedilo je 34 nacionalna zdravstvena sustava u Europi. Na prvom je mjestu Nizozemska sa 885 bodova, a sljede Danska (837), Island (810), Luksemburg (802) i Belgija (797). “Hrvatska je, prema rezultatima, već na razini Njemačke i Velike Britanije. Prava pacijenata i informiranje dobro su razvijeni, a e-Zdravstvo se brzo implementira”, istaknuo je dr. Arne Björnberg, upravitelj HCP-a i voditelj tima za EHCI. No, naglasio je kako su ‘slabe točke hrvatskog zdravstva liste čekanja i pristup suvremenim lijekovima, dva elementa koji mogu ugroziti ambiciju Hrvatske da postane centrom zdravstvenog turizma’.

Iza Njemačke i V. Britanije
Hrvatskoj je važna ocjena sustava, pogotovo u ovom razdoblju pred ulaskom u EU, ali i zbog sve većeg značaja zdravstvenog turizma u gospodarskom smislu, kaže prof. dr. Ana Stavljenić Rukavina koja je kao konzultant bila uključena u izradu EHCI indeksa.“Hrvatski zdravstveni sustav je u EHCI indeks uključen od 2008. i prve je godine bio na pretposlijednjem mjestu, možda i nepravedno, jer su nedostajale javno dostupne informacije za niz indikatora. U slijedećem je istraživanju već bio na 23. mjestu sa ukupno 627 bodova zahvaljujući dostupnosti informacija. 17. mjesto u 2011. godini i 663 boda od mogućih 1000 znači pozitivni pomak, smješteni smo u sredini tablice 34 zemlje i po broju bodova malo zaostajemo iza Njemačke i Engleske, ali još smo daleko od skandinavskih zemalja”, kaže A. Stavljenić Rukavina.

Informatizacija kao iskorak
Pozitivni pomak na ljestivici može se zahvaliti u prvom redu uspješnoj informatizaciji primarne zdravstvene zaštite, e-receptu, dobroj zaštiti i ranom otkrivanju dijabetesa, visokim brojem transplantiranih bubrega, te još uvijek dobrom stupnju procijepljenosti djece. Iskorak u primjeni informatičkih tehnologija u primarnoj zaštiti, dodaje, upućuje na potrebu još brže informatizacije i povezivanja cijelog sustava s ciljem efikasnijeg korištenja zdravstvenih kapaciteta i većeg zadovoljstva pacijenata. Hrvatskom uspjehu najviše su doprinijeli bodovi u kategoriji Prava pacijenata i informiranje, dobiveni temeljem uspješne implementacije Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava (CEZIH) čiji je isporučitelj Ericsson Nikola Tesla.“Ne možemo biti zadovoljni s indikatorima ishoda liječenja, osobito kada je u pitanju infarkt miokarda, preživljenje pacijenata s malignim bolestima, te postotak hospitalnih infekcija. To su područja koja ne zadovoljavaju kriterije kvalitete i trebala bi biti u prioritetu svih odgovornih u zdravstvenom sustavu”, pojašnjava A. Stavljenić Rukavina.Nezadovoljavajuće stanje je i kod indikatora dostupnosti poput čekanja na dijagnostičke i terapijske zahvate, te elektivne operacije. Liste čekanja su u ovom izvještaju čak nešto duže nego u prethodnom za 2009.godinu. Nadalje, dodaje A. Stavljenić Rukavina, i nakon četiri godine negativno je ocijenjen nedostatak osiguranja koje bi pokrivalo naknadu štete prema pacijentima bez sudskih procesa, te nedostatak kataloga zdravstvenih ustanova ili ordinacija rangiranih prema njihovoj kvaliteti. To je moguće popraviti, upozorava A. Stavljenić Rukavina, provođenjem postupka akreditacije zdravstvenih ustanova.

Dostupnost lijekova
Osim na duge liste čekanja, indikatori upućuju i na slabiju dostupnost inovativnih lijekova.“Indikatori koji se odnose na područje dostupnosti lijekova su zadovoljavajući osim kada su u pitanju novi lijekovi za Alzheimerovu bolest, koji zasad nisu na listi lijekova”, pojašnjava A. Stavljenić Rukavina.Oduševljeni smo napretkom Hrvatske, kaže Sani Pogorilić, izvršni direktor Hrvatske udruge inovativnih proizvođača lijekova (CARPC), no potrebno je osvjetliti slabe točke izvješća koje se odnose na duge liste čekanja i dostupnost novim lijekovima. Za skraćenje listi čekanja, smatra Pogorilić, potrebno je provesti strukturne reforme bolničkog sustava te očekuje da ministar za mjesec dana prezentira Nacionalnu strategiju zdravstva za razdoblje od 2012. do 2020. koja će omogućiti i skraćivanje čekanja na razumnu mjeru. Govoreći o lijekovima, Pogorilić kaže da suvremeni, inovativni lijekovi imaju značajan utjecaj na ishode liječenja kao i na očekivanu životnu dob nacije. “U razdoblju od 2001. do 2007. u Francuskoj i Njemačkoj je zabilježen porast duljine trajanja života za 1,4 godine pri čemu se zamjeni starih lijekova novima može pripisati 1/3 povoljnog utjecaja na životni vijek stanovništva. Dosadašnja zakonska regulativa rezultirala je time da su lijekovi bolesnicima u Hrvatskoj dostupni dvije do šest godina kasnije nego u EU. No, u tijeku je javna rasprava o pravilnicima kojima se reguliraju cijene i refundacija lijekova od strane HZZO-a i nadamo se da će rasprava rezultirati provodivim, predvidivim i transparentnim pravnim okvirom, te da ćemo nove, inovativne lijekove dobivati kada i pacijenti u Europi”, kaže S. Pogorilić.

Analiza kvalitete

Zdravstvo kao pozitivna promocija zemlje
Švedska organizacija za analizu kvalitete zdravstvene zaštite Health Consumer Powerhouse već nekoliko godina provodi istraživanje i analizu zdravstvenih sustava u Europi. Prate se i analiziraju indikatori kvalitete u pet ključnih područja: poštivanje prava i informiranost pacijenata, dostupnost zdravstvenih usluga odnosno vrijeme čekanja na dijagnostičke i terapijske postupke, rezultati liječenja, prevencija bolesti i obim pruženih usluga te politika lijekova. Ukupno su analizirana 42 indikatora i prema poznatim kriterijima se izračunava broj bodova za svako od područja i ukupni broj koji se naziva Europski indeks zdravstvene zaštite potrošača (EHCI) za svaku od zemalja. Indeks je važno mjerilo standarda u zdravstvu europskih zemalja, omogućava uspoređivanje zdravstvenih sustava i objektivno ukazuje na područja koja bi trebalo poboljšati. S obzirom na EC direktivu o prekograničnoj suradnji u području zdravstva iz 2011. godine i mobilnost ljudi u Europi, korisnicima zdravstvenih usluga je EHCI indeks važan parametar. “Hrvatskoj je važno imati ocjenu nezavisne agencije o kvaliteti sustava u prvom redu zbog građana kako bi se što prije poboljšali dijelovi koji nisu zadovoljavajući. Ali s druge strane, kako Hrvatska kao turistička zemlja i buduća članica EU očekuje i veću mobilnost građana, te ako uzme u prioritet razvoj zdravstvenog turizma, to je dobra pozicija hrvatskog zdravstva na ljestvici kvalitete EHCI i dodatni doprinos zdravstvenog sustava pozitivnoj promociji zemlje”, kaže A. Stavljenić Rukavina.