Već ovog tjedna, najavio je ministar financija Slavko Linić na današnjem Proinvestu u Zagrebu, u proceduru će prema Vladi krenuti set zakona kojima će se ograničiti dopuštene minuse na tekućim računima građana na najviše jednu prosječnu plaću, te utvrditi novi obračun kamata na kredite.

U slučaju minusa po tekućim računima, osim ograničavanja visine Linić je najavio i limitiranje kamata na minuse, a neslužbeno se čuje da bi one sa sadašnjih 12 bile spuštene na 10 posto. Linić najavljuje i smanjenje zateznih kamata za gospodarstvo sa 14 na 12 posto, a što se tiče kamata na stambene kredite, njegovo će ministarstvo samo precizno propisati parametre za njihov izračun.Posljednji Vladin proinvesticijski skup obilježio je slab interes poduzetnika, kojih je među 200-njak okupljenjih bilo najmanje. Oni nazočni imali su priliku čuti što je sve Vlada u proteklih godinu i pol poduzela na ozdravljenju gospodarstva, a po uvodnim riječima premijera Zorana Milanovića, ključno za daljnji razvoj i jačanje konkurentnosti privatnog sektora.

No, iz odgovora koje su ministri davali na pitanja poduzetnika u panel diskusijama o investicijama i restrukturiranju, nisu stizali posve ohrabrujući odgovori. Poduzetnici su se najviše žalili na problem spore administracije i pitali zašto se, primjerice, potvrdu o zaštiti industrijskog dizajna čeka 6 do čak 8 mjeseci. To će sve, uvjeravao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, riješiti "e-uprava", no to je posao od tri do četiri godine. Na primjedbu kako poduzetnici ne mogu toliko čekati, Grčić opet ističe: "Znamo kako to riješiti, ali to zahtijeva i sredstva i vrijeme". Poduzetnike muči i teška dostupnost kapitala. Vlado Kolak iz Sesveta iznio je slučaj svoja dva projekta za koje od domaćih banaka ne uspijeva dobiti potporu.

Grčić pojašnjava da su i banke u krizi oprezne, te da Vlada stalno nastoji naći nove instrumente podjele rizika, no banke ne reagiraju najbolje. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac problemom vidi to što je 70 posto bankarskog sustava Hrvatske koncentrirano iz Austrije, koja zbog pretjerane izloženosti u jugoistočnoj Europi povlači kapital i ograničava daljnji plasman, nužan za pokretanje novog ciklusa u Hrvatskoj. Zakonima, ističe Lalovac, država na to ne može utjecati, ali poduzetnike s projektima on upućuje na Svjetsku banku i EIB. Ohrabrujućim znakom disperizje rizika Lalovac vidi i ulazak ruske i turske banke na hrvatsko tržište.

Između štednje i potrošnje

Milanović o srednjem putu 

Dilemu – štednja ili veća potrošnja, premijer Milanović prekinuo je odabirom srednjeg puta. "Veća potrošnja nije moguća zbog deficita javnog duga, a snažniji rezovi bi ugrozili gospodarski rast", poručio je, zaključivši da ni srednji put nije jamstvo uspjeha, a jesmo li dobro odabrali, uskoro će se vidjeti. Po Branku Grčiću, ključ opravka su nova ulaganja, a on ne odustaje od očekivanja njihovog rasta od 6,5 posto u ovoj godini.