MMF-ov opis stanja u Hrvatskoj govori da je ono zabrinjavajuće, a za poboljšanje su potrebni nastavak štednje i rezovi te osiguranje gospodarskog rasta, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić komentirajući jučer objavljene preporuke misije MMF-a Hrvatskoj. MMF govori o alarmantnom i zabrinjavajućem stanju u pogledu rasta javnog duga, a javni dugovi rastu stoga što je Vlada napokon izračunala koliko je stoje dugovi brodogradnje, zdravstva, željeznica i drugih sustava, kaže Linić. Dodaje da pored svih uspjeha oko kontrole deficita, državnim preuzimanjem problematičnih kredita javni dug raste, a njegova otplata ugrožava mnoge procese u Hrvatskoj. Linić ističe da je tijekom 2013. i u sljedećim godinama neophodna daljnja financijska konsolidacija te da Vlada mora nastaviti s kontrolom deficita. Vlada smatra da rezanja treba nastaviti, kao i borbu za ekonomski rast jer će bez rasta biti vrlo teško smanjiti javne rashode, dodaje.
Po njegovom mišljenju, za prevelike rashode rješenje nisu novi nameti i porezi nego štednja i razvoj. Možemo li ostvariti oboje bit će lakše, a ako ne opcija je štednja, dodaje. "Moramo nastaviti jačanje fiskalne discipline, a promjenama porezne politike rasteretiti gospodarstvo da bi bilo konkurentno, te poreznu presiju na plaće polako preusmjeravati na poreze prema bogatima koji imaju dosta imovine", kaže Linić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ministar Linić bi trebao proučiti dokument Fitch Ratingsa “Funding risks in Emerging countries” (23. novembar 2011) gdje je navedeno da Hrvatska odskače na dva područja u odnosu na “problematičnu balkansku četvorku” (Hrvatska, Srbija, Bugarska, Rumunjska): 47,7 % bankarske aktive otpada na samo dvije talijanske banke (Banca Intesa i Unicredito). Drugo, cross-border claims iznose 52% BDP-a – opet najlošije među ovom četvorkom.
Fitch Ratings inače ubraja Hrvatsku u Balkan.
Nadajmo se da u Italiji neće doći do većih potresa, posebno glede eura.
Dalje, Hrvatska izvozi najmanje industrijskh proizvoda u Njemačku (relativno u odnosu na svoj BDP)- svega 1,7%. To je najmanje u Evropi. Druga odostraga je Latvia (1,9%) a treće mjesto odostraga dijele Estonija i Srbija (2,1%).
Dakle imamo se o čemu brinuti glede rasta bez kjeg svaki dug brzo postaje neodrživ. Ne vidimo kako se namjerava povratiti održivost državnog duga (uključujući tu i vanjski).
Što se tiče brodogradnje, Uljanik ima temeljni kapital od oko 200 milijuna kuna a namjerava kupiti 3.maj koji godišnje samo na kamatu ne svoj dug plaća 250 milijuna kuna.
Zašto ministar Linić jasno i glasno ne kaže da naša brdogradilišta jednostavno ne mogu poslovati s ovolikim dugovima i plaćati tolike kamate? Kada će doći kraj ovim infantilnim improvizacijama?
Uključite se u raspravu