Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Linić: MMF-ove ocjene ukazuju na zabrinjavajuće stanje u Hrvatskoj

Autor: Poslovni.hr/Hina
04. listopad 2012. u 17:25
Podijeli članak —
PXL

Linić ističe da je tijekom 2013. i u sljedećim godinama neophodna daljnja financijska konsolidacija.

MMF-ov opis stanja u Hrvatskoj govori da je ono zabrinjavajuće, a za poboljšanje su potrebni nastavak štednje i rezovi te osiguranje gospodarskog rasta, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić komentirajući jučer objavljene preporuke misije MMF-a Hrvatskoj. MMF govori o alarmantnom i zabrinjavajućem stanju u pogledu rasta javnog duga, a javni dugovi rastu stoga što je Vlada napokon izračunala koliko je stoje dugovi brodogradnje, zdravstva, željeznica i drugih sustava, kaže Linić. Dodaje da pored svih uspjeha oko kontrole deficita, državnim preuzimanjem problematičnih kredita javni dug raste, a njegova otplata ugrožava mnoge procese u Hrvatskoj. Linić ističe da je tijekom 2013. i u sljedećim godinama neophodna daljnja financijska konsolidacija te da Vlada mora nastaviti s kontrolom deficita. Vlada smatra da rezanja treba nastaviti, kao i borbu za ekonomski rast jer će bez rasta biti vrlo teško smanjiti javne rashode, dodaje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Po njegovom mišljenju, za prevelike rashode rješenje nisu novi nameti i porezi nego štednja i razvoj. Možemo li ostvariti oboje bit će lakše, a ako ne opcija je štednja, dodaje. "Moramo nastaviti jačanje fiskalne discipline, a promjenama porezne politike rasteretiti gospodarstvo da bi bilo konkurentno, te poreznu presiju na plaće polako preusmjeravati na poreze prema bogatima koji imaju dosta imovine", kaže Linić.

MMF-ov opis stanja u Hrvatskoj govori da je ono zabrinjavajuće, a za poboljšanje su potrebni nastavak štednje i rezovi te osiguranje gospodarskog rasta, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić komentirajući jučer objavljene preporuke misije MMF-a Hrvatskoj. MMF govori o alarmantnom i zabrinjavajućem stanju u pogledu rasta javnog duga, a javni dugovi rastu stoga što je Vlada napokon izračunala koliko je stoje dugovi brodogradnje, zdravstva, željeznica i drugih sustava, kaže Linić. Dodaje da pored svih uspjeha oko kontrole deficita, državnim preuzimanjem problematičnih kredita javni dug raste, a njegova otplata ugrožava mnoge procese u Hrvatskoj. Linić ističe da je tijekom 2013. i u sljedećim godinama neophodna daljnja financijska konsolidacija te da Vlada mora nastaviti s kontrolom deficita. Vlada smatra da rezanja treba nastaviti, kao i borbu za ekonomski rast jer će bez rasta biti vrlo teško smanjiti javne rashode, dodaje.

Po njegovom mišljenju, za prevelike rashode rješenje nisu novi nameti i porezi nego štednja i razvoj. Možemo li ostvariti oboje bit će lakše, a ako ne opcija je štednja, dodaje. "Moramo nastaviti jačanje fiskalne discipline, a promjenama porezne politike rasteretiti gospodarstvo da bi bilo konkurentno, te poreznu presiju na plaće polako preusmjeravati na poreze prema bogatima koji imaju dosta imovine", kaže Linić.

Upitan razmišlja li Vlada o povećanju PDV-a na određene proizvode s nula na deset posto kako preporuča MMF, Linić je podsjetio da se od 1. siječnja 2013. nulta stopa PDV-a pretvara u pet postotnu, što zasad nema potrebe mijenjati. Preporuke o većem rastu PDV-a na određene proizvode Vlada će po njegovim riječima razmotriti ako i kad ocijeni da njezine projekcije gospodarskog rasta nisu ostvarive. U ovom trenutku, dodaje, Vlada smatra da može ostvariti rast od 1,7 posto u 2013. godini, a već prvi i drugi kvartal 2013. jasno će pokazati jesu li Vladine projekcije bile realne i što je potrebno učiniti. Linić poručuje socijalnim partnerima da je u Hrvatskoj situacija takva da ne dozvoljava bilo kakve igre sa državnim financijama i proračunom. "Trebamo imati odgovornost da shvatimo da smo zemlja enormnog duga, male proizvodnje i prevelikih izdataka u proračunu, a imamo i prevelika porezna opterećenja građana i privrede", kaže Linić.

Zamoljen za komentar izvješća Europske komisije o monitoringu, u kojem se kaže da nije dovoljno napravljeno u brodogradnji i željezarama, podsjetio je da je željezara (Sisak) zatvorena te da se očekuje kako bi novi vlasnik mogao pokrenuti proizvodnju do kraja godine. Kad je riječ o brodogradnji, Linić podsjeća da je Vlada preuzela preko devet milijardi kuna u javni dug, Kraljevica je u stečaju, Uljanik dovršava privatizaciju, na to se priprema i 3. maj, a potpis ugovora za Brodosplit očekuje se u sljedećih sedam-osam dana, pa ostaje samo Brodotrogir. Prema tome, kaže Linić, do ulaska u EU sve obveze iz poglavlja o slobodi tržišta bit će izvršene. 

Na pitanje je li zadovoljan stanjem u javnim poduzećima, napomenuo je kako je Vlada krenula s restrukturiranjem, primjerice u HŽ-u, a da će restrukturiranja biti do kraja godine uspješno provedena u svim javnim poduzećima. Ministar Linić nije zadovoljan ostvarenjem plana investicija javnih poduzeća, koji se ostvaruje sa 30 do 35 posto. Stoga drži da je potreban ogroman napor da se do kraja godine taj plan ostvari sa sto posto, što je po njegovoj ocjeni itekako potrebno da bi pad BDP-a bio manji i da se približi Vladinim projekcijama od nula posto.

Autor: Poslovni.hr/Hina
04. listopad 2012. u 17:25
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Ministar Linić bi trebao proučiti dokument Fitch Ratingsa “Funding risks in Emerging countries” (23. novembar 2011) gdje je navedeno da Hrvatska odskače na dva područja u odnosu na “problematičnu balkansku četvorku” (Hrvatska, Srbija, Bugarska, Rumunjska): 47,7 % bankarske aktive otpada na samo dvije talijanske banke (Banca Intesa i Unicredito). Drugo, cross-border claims iznose 52% BDP-a – opet najlošije među ovom četvorkom.

Fitch Ratings inače ubraja Hrvatsku u Balkan.
Nadajmo se da u Italiji neće doći do većih potresa, posebno glede eura.

Dalje, Hrvatska izvozi najmanje industrijskh proizvoda u Njemačku (relativno u odnosu na svoj BDP)- svega 1,7%. To je najmanje u Evropi. Druga odostraga je Latvia (1,9%) a treće mjesto odostraga dijele Estonija i Srbija (2,1%).

Dakle imamo se o čemu brinuti glede rasta bez kjeg svaki dug brzo postaje neodrživ. Ne vidimo kako se namjerava povratiti održivost državnog duga (uključujući tu i vanjski).

Što se tiče brodogradnje, Uljanik ima temeljni kapital od oko 200 milijuna kuna a namjerava kupiti 3.maj koji godišnje samo na kamatu ne svoj dug plaća 250 milijuna kuna.

Zašto ministar Linić jasno i glasno ne kaže da naša brdogradilišta jednostavno ne mogu poslovati s ovolikim dugovima i plaćati tolike kamate? Kada će doći kraj ovim infantilnim improvizacijama?

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close