EN DE

Linić će po prvih 15 milijardi kuna već u siječnju

Autor: Marija Brnić
20. studeni 2012. u 17:15
Podijeli članak —
Premijer Milanović na jučerašnjem usvajanju prijedloga proračuna za 2013. pohvalio se da je ove godine Vlada dokazala da smo ozbiljna država te dometnuo da se u idućoj ipak mora ići i korak dalje/PIX

U prvom mjesecu otići će se kod investitora u Ameriku i Europu, a potom, ako bude trebalo, u drugoj polovici godine i kod azijskih ulagača.

Štednja i fiskalna konsolidacija biti će odlike i državnog proračuna za narednu godinu, no Vlada polaže nade u pokretanje gospodarskih aktivnosti i rast investicija. Premijer Zoran Milanović na jučerašnjem usvajanju prijedloga proračuna za 2013. i proračunskih projekcija za 2014. i 2015. zaključio je da je ove godine Vlada dokazala da smo ozbiljna država.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ipak, u idućoj se mora ići i korak dalje.Novih povećanja poreza pri tom neće biti, osim što se zbog usklađenja s EU, od 1. siječnja ukida nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, te uvodi najmanja moguća stopa od 5 posto, a istodobno se spušta na 10 posto stopu PDV-a u ugostiteljstvu. Porast će i trošarine na duhanske proizvode, kako je najavio ministar financija Slavko Linić, najprije jednu kunu, a u drugoj polovici godine još tri kune. Te će korekcije povećati prihode proračuna, samo s osnova PDV-a ubrat će se 7,1 posto više. Optimizam za 2013. Linić, pak, temelji na nastavku discipline u naplati poreza kroz početak procesa fiskalizacije, te u gospodarskom oživljavanju. Generator rasta, uz javne projekte, trebao bi biti privatni sektor, a pri tom važnim poticajem Linić ističe novih 870 milijuna kuna koje će se gospodarstvu usmjeriti kroz HBOR, od čega 720 milijuna kuna kroz novo povećanje temeljnog kapitala. Najavio je i da će ubuduće HBOR pratiti i brodogradnju, što dosad nije bio slučaj. Velik potencijal on vidi i u pregovorima o predstečajnoj nagodbi, posebice u građevinskom sektoru, u kojemu očekuje da učešće države i pokušaj nalaženja novog vlasnika za tvrtke poput Konstruktora, Dalekovoda i IGH rezultira konsolidacijom privatnog sektora. Sam plan javnih investicija, kao i prijedlog novih reformskih mjera za 2013. biti će na stolu u Banskim dvorima kroz desetak dana.

Štednja i fiskalna konsolidacija biti će odlike i državnog proračuna za narednu godinu, no Vlada polaže nade u pokretanje gospodarskih aktivnosti i rast investicija. Premijer Zoran Milanović na jučerašnjem usvajanju prijedloga proračuna za 2013. i proračunskih projekcija za 2014. i 2015. zaključio je da je ove godine Vlada dokazala da smo ozbiljna država.

Ipak, u idućoj se mora ići i korak dalje.Novih povećanja poreza pri tom neće biti, osim što se zbog usklađenja s EU, od 1. siječnja ukida nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, te uvodi najmanja moguća stopa od 5 posto, a istodobno se spušta na 10 posto stopu PDV-a u ugostiteljstvu. Porast će i trošarine na duhanske proizvode, kako je najavio ministar financija Slavko Linić, najprije jednu kunu, a u drugoj polovici godine još tri kune. Te će korekcije povećati prihode proračuna, samo s osnova PDV-a ubrat će se 7,1 posto više. Optimizam za 2013. Linić, pak, temelji na nastavku discipline u naplati poreza kroz početak procesa fiskalizacije, te u gospodarskom oživljavanju. Generator rasta, uz javne projekte, trebao bi biti privatni sektor, a pri tom važnim poticajem Linić ističe novih 870 milijuna kuna koje će se gospodarstvu usmjeriti kroz HBOR, od čega 720 milijuna kuna kroz novo povećanje temeljnog kapitala. Najavio je i da će ubuduće HBOR pratiti i brodogradnju, što dosad nije bio slučaj. Velik potencijal on vidi i u pregovorima o predstečajnoj nagodbi, posebice u građevinskom sektoru, u kojemu očekuje da učešće države i pokušaj nalaženja novog vlasnika za tvrtke poput Konstruktora, Dalekovoda i IGH rezultira konsolidacijom privatnog sektora. Sam plan javnih investicija, kao i prijedlog novih reformskih mjera za 2013. biti će na stolu u Banskim dvorima kroz desetak dana.

Investicijski "bum", prema najavi potpredsjednika Branka Grčića, od strane države se može očekivati u područjima u kojima dosad nije bila aktivna, poput obnove željezničkih pravaca, u vodoopskrbi i odvodnji, te zaštiti okoliša i gradnji regionalnih odlagališta otpada. Linić je jasno poslao i poruku da će za smanjenje javnog duga biti presudna privatizacija. "Ako je veća privatizacija i stavljanje u funkciju državne imovine, to će značiti i povećanje prihoda kojima će se vraćati dugovi, a manji dugovi znače i smanjenje kamata", pojasnio je Linić. U 2013. se od privatizacije se namjerava ubrati 3 milijarde kuna, najviše prodajom udjela u Croatia osiguranju i HPB-u. Monetizaciju autocesta se u proračunu ne spominje, no Linić kaže kako će se u taj proces ići ovisno o preporuci konzultanata, ali se niti ne bi vodio kao prihod proračuna, već bi se tim sredstvima refinanciralo dugovanja po osnovu kredita HAC-a. U idućoj godini država će se inače zadužiti ukupno za 27 milijardi kuna. Po prvih 15 milijardi kuna za refinanciranje Linić će ići već u siječnju, i to na američko i europska tržišta, a ne isključuje da će se ići i na dodatno zaduženje, bude li potrebno, u drugoj polovici na azijsko tržište.

Autor: Marija Brnić
20. studeni 2012. u 17:15
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

ORAO JE SLETIO.
PONAVLJAM, ORAO JE SLETIO.

Mali korak za čovjeka, veeeeeeeliki za čovječanstvo.

Gospodine Rotim jako dobra emisija i dobro odabrani gosti.

Samo bi jednu stvar napomenuo, a što nije rečeno.

Među ljudima koji su bili Direktori i članove Uprave INE još dok je bila 100% Hrvatska ima jako malo Anđela.
S druge strane koliko god se kralo (a je) sve su to bili stručni ljudi (bar neki) koji su dovoljno zarađivali da se INA i Hrvatska razvijaju, a da radnici imaju velika prava i beneficije.

Druga stvar kakve su to g.luposti da se bude čekala pravomoćna presuda.

Ajde, budem Vam i to nacrtal.

Postoji sumnja da je MOL došao poslije 25+1 dionica na način da je platio mito gosp. Sanaderu.
Drugo Hrvatski mali dioničari su bili obmanuti (tu je i puno radnika INE) jer nisu bili upoznati s činjenicom da je INA pronašla vrlo bogata nalazišta nafte i plina u Siriji.
Radnici INE su bile protiv MOL-a jer se je već onda vidjelo da MOL ne ulaže u naše kapacitete i da misli zatvoriti Rafinerije za preradu nafte, kao i Rafinerije za dobivanje motornih ulja.

Do panike i prodaje je došlo kada gospođa Kosor daje zeleno svjetlo da se proda 5% dionica iz braniteljskog fonda.
Vidimo kako je to bio jako pametan potez.
Ljudi smatraju da će na taj način MOL skupiti dovoljno dionica INE, postati većinski vlasnik i da za INU se više neće postići cijena preuzimanja.

2.800 kn je poštena cijena s premijom. Da li se građani Hrvatske sjećaju ove MOL-ove bajke?

Ja tada nisam prodao dionice INE jer nisam htio da Mađari postanu većinski vlasnik (jer sam znao da to znači smrt za INU i gubitak radnih mjesta), a drugo to je bila smiješna cijena za ovakvu kompaniju.

Tada sam smatrao (nisam znao za Siriju) da je fer cijena INE u tom trenutku 4.500 kn.

Kako vidite cijena INE ove godine kada ima najgore rezultate u proizvodnji u svojoj povijesti je išla čak na 4.538 kn (zaključno).

Po svemu navedenom vidi se da fer cijena 2.800 kn za preuzimanje baš ne drži vodu.
Vodu bolje da ne spominjem jer mi dođe zlo. Zna se da je premija bar 50% na cijenu postignutu na burzi ( a i tada im ne morate prodati).

Rješenje: Kao i kod svake sumnjivo stečene imovine USKOK je dužan blokirati tu imovinu(znači ne uzeti dionice, već blokirati dionice).

To neće utjecati na poslovanje INE jer Hrvatska država ima oko 44 % ININIH dionica, a MOL (za sada) ima 25 % +1 dionicu.

Znači Hrvatska država zajedno s strateškim partnerom Mol-om ima cca 69 % + 1 dionicu INE.
Znači INA može bez problema funkcionirati do pravomoćnosti presude.

Normalno upravljanje INOM preuzima HRVATSKA STRANA.

Stvarno lijep božični poklon za građane Hrvatske.

Tih godinu dana treba iskoristiti da se vidi koliko je strateški partner uložio u INU, tj. da li je ispoštovao dogovor (nije) za 25% + 1 dionicu INE.

lp od ubrzo dioničara INE[emo_cool]

ps: Mislim da će i tu ići neke tužbe malih dioničara INE prema MOLU zbog prevare istih.
Tko miti, taj vara, a tko vara taj i krade.[emo_plazi][emo_plazi][emo_plazi]

nevjerojatno. oni i dalje maštaju o državnim investicijama, a niti ne mrdaju prstom da prekinu blokadu privatnih investicija.

izgleda da će privreda u idućih 6 mjeseci tiho nestati.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close