Brodarski institut ipak neće ići u konsolidaciju i restrukturiranje, već u likvidaciju. Takav scenarij godinama se pokušavalo izbjeći, pa i ljetos, kada je smijenjen dugogodišnji direktor Igor Tripković zbog “postojanja sumnji u nepravilnosti u radu Uprave društva”.

Sporan je za državu bio ugovor zaključen s tvrtkom SE Constructions iz Ogulina, čiji je vlasnik slovački poduzetnik Ladislav Eliáš, koja je Brodarskom institutu pozajmicom od 3,5 milijuna eura privremeno olakšala rješavanje problema s nelikvidnošću, a zauzvrat upisala hipoteku na njegovo zemljište, jedno od najvećih i najvrjednijih parcela u Zagrebu.

To zemljište konstantno je bilo na meti “lovaca” na nekretnine, a vidljivo je to i iz podataka o potraživanjima s upisanim hipotekama, jer se osim Slovaka, čiji je core-business gradnja nekretnina, na popisu nalazi još jedna tvrtka iz iste, nekretninske niše, Projekt Sortina, čije potraživanje prelazi 8 milijuna kuna.

Radi se o tvrtki sa sjedištem u Zagrebu, a čiji je osnivač tvrtka Baty Grupa splitskih poduzetnika Ante i Nikice Batinić.

(Ne)ozbiljna ponuda

Bivši direktor Tripković tvrdio je da su Slovaci osim za nekretnine zainteresirani i za strateško partnerstvo i zadržavanje osnovne djelatnosti Brodarskog instituta, no ponuda nije ozbiljno shvaćena, niti je potaknula raspisivanje natječaja kojim bi se utvrdilo ima li dugih zainteresiranih za preuzimanje Brodarskog instituta.

Budući da je u lipnju otvoren stečaj Brodarskog instituta po službenoj dužnosti, zbog blokade dulje od 120 dana, te je prijetila opasnost da “nekretninci” kao vjerovnici prvog višeg isplatnog reda preuzmu nekretnine, država se odlučila isplatiti ih i kroz likvidaciju sačuvati vrijedni kompleks.

Vrijedne nekretnine i zemljište Brodarskog na ‘meti su mnogih/MARKO PRPIĆ/PIXSELL

Vlada će tako isplatom vlasničkog zajma Brodarskom institutu u iznosu od ukupno 60 milijuna kuna omogućiti pokrivanje najvećeg dijela potraživanja, a u prvom redu onih prema Slovacima i Projekt Sortini.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zaključno s 30. rujna ukupna dugovanja su prelazila 77 milijuna kuna, od čega je najveći dio, 67 milijuna, bilo osigurano založnim pravima nad nekretninama, dok su one bez osiguranja nešto manje od 10 milijuna, a najvećim dijelom riječ je o dobavljačima i Poreznoj upravi, te manjim dijelom prema zaposlenicima.

Osim Slovaka i Projekt Sortine, upisane hipoteke imaju i HBOR, te Ministarstvo financija, koje će jedino biti izuzeto iz postupka namirenja potraživanja iz zajma koji je odobrila Vlada. Potraživanja Ministarstva financija iznose 11 milijuna kuna temeljem jamstva za kredit i 8 milijuna kuna za aranžman Svjetske banke. Iz kredita će se, prema odluci Vlade, osigurati i novac za otpremnine zaposlenicima.

Sam proces ići će ekspresno – po zaključenju kredita Uprava će uz blagoslov Nadzornog odbora u roku tri dana isplatiti vjerovnike, a CERP kao predstavnik vlasnika u narednih pet dana donijeti odluku o prestanku rada i imenovanju likvidatora.

Ovakav scenarij za Vladu je najbolji način zaštite imovine, jer će se država nakon likvidacije moći će raspolagati imovinom Brodarskog instituta. Njezina vrijednost procijenjena je na 300 milijuna kuna, no što će biti daljnji planovi za njezino korištenje, nakon što se radnici namire otpremninama i pošalju na burzu, sudeći po vladinoj odluci, odlučit će se u narednoj fazi.

Rješenje će osmisliti lidvidatori, a prve naznake vide se i iz odluke Upravnog vijeća održane prije 20-ak dana, u kojoj je rečeno da se predlaže Vladi da “CERP zaduži da u suradnji s drugim trgovačkim društvima u vlasništvu RH koordinira postupak preuzimanja obavljanja dijela djelatnosti društva i zapošljavanja radnika”.

U odluci Vlade s jučerašnje sjednice to se istina ne navodi, no iz neslužbenih izvora čuje se da će to biti razmatrano nakon što se očuva nekretnine, koje su sada prioritet, a državno poduzeće koje bi moglo preuzeti djelatnost i zaposlenike je Hrvatska brodogradnja Jadranbrod.

Kompleks od 120.000 m2

Pitanje je, međutim, što će nakon svega ostati od Instituta, jer je, prema dostupnim informacijama, od 40-ak zaposlenih s kraja prošle godine posljednjih mjeseci već 10-ak njih napustilo taj sustav, koji je i prije kraha brodogradnje imao sve manje ugovora, a za čiji je daljnji nastavak rada potrebno osigurati i značajna ulaganja. S

am nekretninski kompleks koji se prostire na čak 120 tisuća četvornih metara, dijelom je pokriven izgrađenim zgradama, na kojima su i objekti za ispitivanja, među ostalim i bazeni za ispitivanja hidrodinamike brodova, manji dio je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, a jedan dio od 40 tisuća četvornih metara je građevinska D zona opće društvene namjene, koja nije bila u funkciji Instituta, a na njoj su moguće gradnje sadržaja poput staračkih domova i dječjih vrtića. No, o tome će se razgovori voditi tek nakon što Brodarski institut bude likvidiran.