Od 1. travnja zaposlenici Brodarskog instituta, koji trenutno prolazi likvidaciju, radne knjižice imaju u Hrvatskoj brodogradnji Jadranbrod (HBJ), državnom poduzeću koje je “udomilo” 13 od 40 radnika koliko ih je bilo u sustavu u trenutku donošenja Vladine odluke o gašenju nekoć uglednog znanstvenog velikana.

Kada je prošle jeseni najavljen takav scenarij, uslijedilo je čuđenje s obzirom na to da HBJ i Brodarski institut zapravo nisu u srodnim i povezanim poslovima, jer HBJ je zadužen za nadziranje korištenja državnih potpora brodogradnji, dok se Brodarski bavi širokim spektrom poslova ispitivanja, ne samo za brodogradilišta, nego promet i niz drugih djelatnosti.

I sam HBJ prije nekoliko godina prolazio je restrukturiranje i smanjenje broja zaposlenih s nekadašnjih 20 na trenutnih devet. Novi tim, dakle, brojčano nadjačava HBJ-ovce, no zasad se još pokušava naći način da se osigura pokrivanje novih plaća i troškova.

Direktor HBJ Ruđer Friganović kaže kako u ovoj godini imaju ugovorenih oko 100 tisuća eura vrijednih laboratorijskih poslova, od čega je veći dio naplaćen.

Prvi cilj stoga je naći nove poslove, a vrijeme u kojem se treba potvrditi da ima šanse za preživljavanje i nastavak aktivnosti bivšeg Brodarskog instituta, zapravo je kratko – stvari bi trebale biti jasne do završetka procesa likvidacije, a on je, pak, predviđen do kraja godine.

Taj proces provodi likvidator Tomislav Orehovec, a trebao bi rezultirati podjelom imovine, razdvajanjem nekretnina na više čestica, koje će se kao vlasnik i formalno preuzeti Republika Hrvatska (sada je Brodarski institut).

Što će uslijediti sa 100-tinjak tisuća četvornih metara atraktivnog zemljišta u Novom Zagrebu, bit će tako u ingerenciji Vlade, no poznato je da će u drugi dio imovine, zgrade koje nisu u službi ispitivanja, a od čijeg je iznajmljivanja proteklih godina preživljavao Brodarski institut, useliti službe pojedinih ministarstava.

Ugovori s tvrtkama koje su sadašnji zakupci već su raskinuti i oni bi do kraja godine trebali iseliti. Bazeni, laboratoriji i ostala infrastruktura i oprema Brodarskog instituta, kako je planirano, unijet će se dokapitalizacijom u temeljni kapital HBJ-u, kako bi se nastavilo s njihovim aktivnostima.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ključno će za to biti osigurati nove poslove, kako bi se njima uspjelo pokriti troškove i dovesti taj dio poslovanja na pozitivnu nulu, kako bi nakon preživljavanja ušli u drugu fazu – stabilizacije. Ona je predviđena u narednih godinu dana, a u trećoj fazi slijedi razvoj i nova ulaganja.

Ruđer Friganović, direktor Hrvatske brodogradnje– Jadranbrod/S. Midžor/PIXSELL

S novopridošlim timom HBJ već je uputio ponude za nove projekte i pokušava doći do poslova. “U ovom trenutku glavni su partneri talijanske projektantske kuće, Jadroplov, te Fakultet strojarstva i brodogradnje i Hrvatski registar brodova, a u budućnosti se očekuje nastavak suradnje sa sadašnjim partnerima uz proširenje na talijanski registar brodova, hrvatske projektante, akademsku zajednicu, MORH, brodovlasnike…”, istaknuo je Friganović, dometnuvši kako su “izgledna poslovna strateška partnerstva s nekom od većih projektantskih kuća”, no u detalje nije želio ulaziti.

Velik je izazov pred onime što je ostalo od Brodarskog instituta, jer tek je gašenje ogolilo istinu – 80 posto prihoda na kojima je vegetirao dolazilo je od najma nekretnina, od 40 zaposlenih 18 radilo u “proizvodnji”, a od toga su tek mali broj bili inženjeri, pa se po potrebi angažiralo vanjske stručnjake.Blokade računa onemogućile su i korištenje europskih fondova za projekte, no ulaskom u HBJ ta prepreka konačno je otklonjena.

Tračak nade
Cilj koji bi u prvoj fazi omogućio opstanak unutar HBJ jest iz ugovorenih poslova uprihoditi oko dva milijuna kuna, što bi bilo dovoljno za pokrivanje plaća 13 zaposlenika i dio troškova rada, a povećanjem za 75 do 100 posto, ističe Friganović, pokrili bi se ukupni troškovi i otvorio prostor za dodatno zapošljavanje VSS radnika, kojih sad nedostaje. Upravo činjenicu da im stabilnost koju pruža djelovanje unutar HBJ-a Friganović vidi realnom osnovom za ostvarenje tog cilja.

Na upit kolika je trenutna zaposlenost, kaže kako rade s 10 do 15% kapaciteta, te itekako ima prostora i energije za nove poslove. U svakom slučaju, orijentacija je na core business, hidrodinamička ispitivanja u čemu je Brodarski bio uspješan i prepoznat, a u čemu prednjači i opremom koju je danas teško sagraditi.

Bazeni kakve ima Brodarski institut rijetkost su u Europi i predstavljaju veliku vrijednost na kojoj je moguće graditi novi početak, kaže Friganović koji perspektivu vidi i u području energetske učinkovitosti u pomorskom prijevozu, koje je poglavlje koje se tek otvara.

HBJ od svojih baznih aktivnosti praćenja velike brodogradnje, koja i sama prolazi teške dane, godišnje uprihodi oko 4 milijuna kuna i posluje pozitivno, no novi teret poslova i zaposlenika u startu im je ipak olakšao nositi Brodarski institut u likvidaciji, ugovorom o poslovno-tehnološkoj suradnji kojim on preuzima dio troškova dok je projekt negativan. Ali, taj tretman traje do završetka likvidacije.

‘Pod tepih’ model
Kroz likvidaciju rješava se problem isplate vjerovnika i uklanjanja hipoteke s nekretnina, koja je bila sporna i otvarala mogućnost da slovačka tvrtka SE Constructions preuzme vrijednu imovinu i to zbog nebrige države za Brodarski, koji je godinama kopnio, a sva nadležna ministarstva odmicala su se od preuzimanja odgovornosti i traženja rješenja.

Iz znanstvenih redova dolazili su apeli da se Brodarski institut očuva transformiranjem u Tehnički institut, čak se kao solucija predlagalo i pretvaranje u institut NATO-a, s obzirom na iskustva koja ima u istraživanjima na području vojne tehnologije. Zasad, međutim, ekipa ostaje igrati na tržištu i pod HBJ-om mora dokazati da mogu preživjeti.