Iako ocjenjuju da je novi zakon o poticanju stanova bolji od prethodnog, nije dobio bezrezervnu podršku sudionika na tržištu nekretnina. Najčešće zamjerke su ograničenost na četiri godine subvencioniranja kamata u visini 66 posto, nužnost vraćanja tog novca, nepostojanje fonda koji bi smanjio rizičnost i izuzetno mali obuhvat od 600 stanova. U provedbi najviše postoji dilema hoće li banke pristati na predloženo kreditiranje s kamatama od pet posto u prve četiri godine i hoće li cijena od 1900 eura ograničiti prodaju.

Ponavljanje pogrešaka
Iako su banke ključni čimbenik, u Hrvatskoj udruzi banaka su bili suzdržani. Pozdravili su mjere, ali prema njihovim riječima uspjeh će ovisiti o “tržištu i pravovremenosti realizacije”. Na pitanje hoće li biti interesa za kreditiranje s kamatom od pet posto, odgovorili su da svaka banka sama odlučuje. S druge strane Maruška Vizek, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu, kaže da i novi zakon neće ostvariti uspjeh zbog istih pogrešaka kao i prethodni, a pomoći će se bankama i građevinarima. Ona smatra da je glavni problem maksimalna cijena od 1900 eura te što se subvencije moraju vratiti s kamatom. Vizek vjeruje da građevinari moraju spustiti cijene i pristati na gubitke, kao i banke koje su ih pratile. “Oni neće snositi gubitak zbog svojih loših poslovnih odluka, nego građani. Država samo prividno pomaže jer se novac mora s kamatama vratiti. Da se država odrekne povrata, ne bi ništa izgubila jer će novac dobiti kroz PDV”, kaže Vizek.

Zdenko Karakaš iz Udruge poslodavaca u graditeljstvu kaže da je zakon bolji, ali također ističe da je trebalo subvencionirati kamate na duži rok, barem 10 godina. Upozorava da je on samo interventna mjera jer je 600 stanova “kap u moru”. Toliko ih ima samo u Bandićevu sesvetskom naselju. “Država mora vratiti dio poreznih stambenih olakšica, napraviti dugoročnu stambenu politiku. Ovim će se pomoći, ali ostaje trajni problem da se stanovi ne mogu kupiti od realnog dohotka, a pojedinac je prepušten stihiji”, kaže Karakaš. Ograničenje od 1900 eura ocjenjuje realnim. Primjer stihije je i da nema službenog podatka o neprodanim stanovima, nego se barata brojkom od 10 do 30.000. Vlada novim zakonom računa da će banke pristati na niže kamate jer u portfelju imaju dovoljno neprodanih stanova. Omogućit će im plaćanje 66 posto subvencionirane kamate godinu dana unaprijed. Dražen Nikolić, direktor Raiffeisen consultinga, kaže da je novi zakon provedljiviji i da povećava broj građana koji će moći kupiti stan.

Nije čarobni štapić
“Ipak, ne treba očekivati da će biti čarobni štapić. Šest stotina stanova su promili od procijenjenog broja neprodanih. Treba nam cjelovitija stambena politika”, kaže Nikolić. Prema njegovu mišljenju, jeftinije kreditiranje bi se omogućilo i nekom vrstom državnog jamstva za kupca, a njega zakon ne predviđa. I Ivan Stojević, direktor PBZ nekretnina, kaže da je nova Vladina mjera dobrodošla za tržište, ali da će njezin uspjeh ovisiti o psihologiji na tržištu koja je negativna. Potpredsjednica Udruženja za posredovanje nekretnina HGK Jasminka Biliškov vjeruje da je limit cijena pogođen i da je sustav subvencija dobar. “Ako se pokrene odobravanje kredita i kupnja, pokrenut će se cijelo tržište”, zaključuje.