U 33 hrvatske bolnice lani se liječilo 20 posto pacijenata manje, bolnički kreveti bili su manje iskorišteni, bilo je i manje pacijenata po krevetu negoli 2019. godine, no zato je bilo više liječnika, a za plaće je potrošeno 10 posto više, piše u srijedu Jutarnji list.

Najnovije Izvješće o radu bolnica u prošloj godini Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuje da je 2020. bilo 581.093 pacijenta, odnosno otpusta iz bolnica, u odnosu na 715.639 u 2019. godini, odnosno 134.549 pacijenta manje. Iskorištenost kreveta bila je za 13 posto manja, ali zdravstvena potrošnja nije pala.

Prema izvješću, lani je ukupno za zdravstvo potrošeno 27 milijardi kuna, a godinu ranije 26,5 milijardi. U izvješću se ističe da je lani bilo 14,29 hospitalizacija na 100 stanovnika, a godinu ranije 16,70. Pad se bilježi i u akutnim bolničkim odjelima, što potvrđuje da su u pravu oni koji često upozoravaju da bi covidgodina mogla ostaviti trajne posljedice na zdravlje građana Hrvatske. Zbog epidemije dio je bolničkih kapaciteta zjapio prazan jer je korona ograničila dostupnost zdravstvene zaštite. Uglavnom su se obavljale samo hitne intervencije dok su svi ostali uključujući i nehitnu dijagnostiku i operacije bili “na čekanju”.

Drastično to pokazuju brojke prema kojima je u 2019. ostvareno u svim bolnicama 5,843 milijuna dana bolničkog liječenja, a lani samo 4,676 milijuna ili gotovo za 1,2 milijuna manje. Po tome je vidljivo i koliko je bolničko liječenje bilo manje dostupno. I broj pacijenta koji su liječeni po jednom krevetu bio je lani manji za pet. Interval obrtaja pacijenta po krevetu bio je 6,49 u odnosu na godinu ranije kad je to bilo 3,68, što znači da su primljeni pacijenti dulje boravili u bolnici.

Bolnički parametri po kojima se mjeri i njihova učinkovitost bili su lošiji nego 2019. godine, što potvrđuje da je u bolnicama lani odrađeno čak i manje od 70 posto uobičajenog posla.

Pad broja pacijenta u KBC-ima i KB-ima, gdje je lani liječeno 314.286 pacijenta, bio je oko 20 posto u odnosu na godinu ranije kad se u tim ustanovama liječilo 389.289 pacijenta. Slično je bilo i u općim bolnicama u kojima se 251.742 pacijenta liječilo u 2019., a 208.513 prošle godine. Zanimljivo je da je lani bilo samo 532.796 boravaka u dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama i to najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574), pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258), onkologiji i radioterapiji (33.065). Godinu ranije u dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama bio je čak 622.851 pacijent, piše Jutarnji list.