Trgovačka tvrtka Lidl preselit će dio administracije svoje slovenske tvrtke u Zagreb. Očekuje se da će oko 50 ljudi u Sloveniji zasad biti otpušteno, a njihova radna mjesta će biti ukinuta ili prebačena u zajedničku organizacijsku strukturu u Hrvatskoj.

Prema neslužbenim informacijama lista Večer, Lidl Slovenija započeo je proces reorganizacije rada u administrativnim odjelima, što znači ukidanje određenih radnih mjesta u Sloveniji.

Smanjenje operativnih troškova

Neki od poslova koji se trenutačno obavljaju u administraciji u Ljubljani prenose se u Zagreb, gdje grupa ima centralizirane pojedinačne poslovne procese za nekoliko zemalja u regiji.

Prema riječima nekih zaposlenika, očekuje se da će oko 50 ljudi u Sloveniji zasad biti otpušteno, a njihova radna mjesta će biti ukinuta ili prebačena u zajedničku organizacijsku strukturu u Hrvatskoj. Jedan od razloga navodi se i smanjenje operativnih troškova, izvještavaju novine na svojim web stranicama.

Neki od tih zaposlenika posljednjih su dana pozvani na individualne razgovore, gdje im je ponuđen sporazumni prekid radnog odnosa. Prema neslužbenim informacijama, nekim zaposlenicima ponuđena je otpremnina i razdoblje od nekoliko mjeseci tijekom kojeg bi ostali kod kuće, nakon čega bi im se raskinuo radni odnos. U takvom slučaju nema službenih otkaza, piše mariborski dnevnik Večer.

Lidl za novine nije komentirao konkretne izjave, ali je potvrdio da slovenska i hrvatska tvrtka već više od godinu dana imaju zajedničku upravu i dio administracije. Na pitanje o reorganizaciji, broju zaposlenika na koje utječu promjene i mogućem preseljenju poslova u Zagreb, Lidl je dao samo općenite odgovore.

“Kao što smo već izvijestili, Lidl Slovenija i Lidl Hrvatska od ožujka 2025. imaju istu upravu i dio administracije koji obavljaju poslove za obje države. Tako bolje iskorištavamo sinergije i jačamo suradnju između država te stvaramo jedan tim kako bismo dugoročno ostali uspješni”, odgovorili su Večeru. Dodali su da ne mogu komentirati daljnje detalje o strukturi svojih nacionalnih tvrtki ili pojedinačnim kadrovskim postupcima.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Lidl Slovenija je na kraju kalendarske 2024. godine zapošljavao nešto više od 1700 ljudi, a na kraju fiskalne 2024. godine, koja je završila 28. veljače 2025., nešto manje od 2100. U toj fiskalnoj godini, za koju su dostupni posljednji objavljeni podaci, imao je 677,7 milijuna eura ukupnih prihoda, što je 5,6 posto više nego godinu prije, te 15,7 milijuna eura neto dobiti, odnosno 10,6 posto manje nego u prethodnoj fiskalnoj godini.

Informacija o Lidlu zapravo se uklapa u ono što već godinu-dvije možemo pratiti na slovenskoj javnoj sceni. Nije bilo tako davno kad je Petrol najavio moguću selidbu dijela službi u Hrvatsku zbog poticajnijeg poslovnog okruženja.

Dojam je da Hrvatska ubrzano sustiže Sloveniju. Uostalom, to je bila i tema u nedavnoj predizbornoj kampanji.

Iako je još uvijek, prema većini relevantnih pokazatelja, Slovenija ispred Hrvatske, ono što javno mnijenje u susjednoj državi sada čini pomalo nervoznim je činjenica da se ta prednost značajno smanjila. Brojke govore same za sebe.

Smanjuje se razlika

Hrvatska nikada nije bila tako blizu Sloveniji prema nekoliko razvojnih pokazatelja kao što je sada. Hrvatski BDP prema paritetu kupovne moći iznosi 78 posto prosjeka EU-27, dok je BDP Slovenije prema paritetu kupovne moći 90 posto prosjeka EU-27. Valja imati na umu da Hrvatska brzo sustiže Sloveniju zbog ubrzanog rasta BDP-a.

Slovenski BDP iznosi 70 milijardi eura, Hrvatske 92 milijarde, ali glavna razlika je u tome što je Hrvatska u razdoblju između 2020. i 2024. imala prosječni rast BDP-a od 6,1 posto, dok je slovenski iznosio gotovo upola manje – 3,3 posto. BDP po stanovniku u Sloveniji doseže 33 tisuće eura, u Hrvatskoj 23.800 eura. Udio izravnih stranih ulaganja u hrvatskom BDP-u iznosi 66 posto, a u slovenskom BDP-u samo 34 posto.

Poslovni ljudi s obje strane granice s kojima smo nedavno razgovarali drže da je Hrvatska u ovom trenutku u određenim fiskalnim i troškovnim aspektima možda nešto konkurentnija, dok Slovenija i dalje zadržava snažnu prednost u institucionalnoj stabilnosti i uređenosti sustava. Drugim riječima, Slovenija je možda dobro tržište za očuvanje i stabilan razvoj kapitala, ali Hrvatska danas očito nudi nešto više prostora za rast i transformaciju.