U Smiljanskom Polju pored Gospića investitor je započeo gradnju tvornice za preradu litija. Riječ je o investiciji tvrtke Jedro DS Innovations čiji su vlasnici Hrvat iz Rusije Aleksandar Devčić i Rus s državljanstvom Ujedinjenog Kraljevstva Konstantin Bondarenko. Nedavno je u investiciju ušla i njemačka tvrtka HELM AG.

Dvojbe oko Studije

Lokalno stanovništvo je na nogama, a investitor očito nije trebao tražiti studiju utjecaja na okoliš. No, na dodatnu zavrzlamu dovodi i novo mišljenje da Studija za okoliš ipak treba, ali za proces iz 2025. gdje bi investitor u budućnosti u proizvodnju uveo novu tehnologiju. Mnogi smatraju upitnim i pojašnjenje iz ministarstva o tome treba li imati Studiju utjecaja za okoliš sukladno količini kemikalija koje proizvodi. Po tom pojašnjenju za manju količinu prerade treba studija, a za veću ne, u ovom slučaju 10.000 tona.

“O nedoumicama i problemima vezanima za gradnju tvornice za preradu litija u Smiljanskom Polju danas ne bismo govorili da je prijašnja gradska uprava radila transparentno, odnosno da je administracija bivšeg gradonačelnika Karla Starčevića postupala odgovorno i u interesu građana”, kazao je Darko Milinović, gradonačelnik Gospića.

Milinović je kazao da je, analizirajući dokumentaciju o projektu koju je dobio od Ministarstva zaštite okoliša, uočio brojne nelogičnosti i propuste.

“Zdravlje građana te očuvanje prirode, vode i zraka je najvažnije i to ću štititi svim raspoloživim sredstvima. Baš zbog toga stava ni investitori nisu bili zadovoljni nakon nedavnog, posljednjeg sastanka koji smo održali u gradskoj upravi na kojem sam im rekao da interesi Gospićana nemaju cijenu”, poručio je Milinović koji je pred novinare došao u pratnji samog vrha gradske uprave; zamjenika i pročelnika, poručivši da je Gradu sada najvažniji zadatak očuvati okoliš i zdravlje Gospićana.

“Zabrinjava što su ključni dokumenti iz 2023. i 2024. godine namjerno ili slučajno zaobilazili Grad Gospić. Apsurdna je situacija da je za proizvodnju 4000 tona kemikalija studija zakonski nužna, dok je Ministarstvo zaštite okoliša u ovom slučaju procijenilo da za pogon kapaciteta 10.000 tona opasnih tvari ona nije potrebna. Zato sam službeno zatražio reviziju takvog mišljenja, jer uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš jasno svrstava kemijsku industriju u kategoriju zahvata koji zahtijevaju najviši stupanj provjere”, pojašnjava Darko Milinović.

Dodaje da se, uz zakonske nelogičnosti, i potpisi iste odgovorne osobe na službenim dokumentima ministarstva naočigled razlikuju, što dodatno produbljuje sumnje u zakonitost cijelog procesa.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Tvornica za preradu litija koja je planirana u Smiljanskom Polju bila bi prva te vrste u Europi, pa je interes javnosti tim veći, budući da se radi o tvornici u kojoj bi se prerađivao litij; metal ključan za baterije i tehnologiju, koji se dobiva iz ruda ili salamura. Susjedne zemlje nisu željele slične tvornice na svom području, pa je javnost posebno zabrinuta zbog netransparentnog vođenja projekta i mogućeg pokušaja da se u Liku dovede industrija koju nitko ne želi zbog proizvoda koji, pak, želi čitavo EU tržište.

Njemačka tvrtka HELM AG u priopćenju navodi da će pomoći drugim stranim kompanijama da se pridržavaju direktiva EU koje uvjetuju da se za litijske baterije koristi reciklirani spoj litija koji mora biti prerađen na teritoriju EU, dakle u Lici. Investitori su prijašnjih godina kupili oko 800.000 kvadrata zemljišta u zoni poslovnih namjena Smiljansko Polje za oko četiri eura po kvadratu.

U ožujku 2024. godine potpisan je kupoprodajni ugovor između Devčića i Grada Gospića koji je zastupao gradonačelnik Karlo Starčević, a Gradsko vijeće odlučilo je da je Devčićeva i Bondarenkova tvrtka društvo Jedro DS Innovation d.o.o. najpovoljniji ponuditelj. Mještane posebno zabrinjava to što je riječ o krškom području, stoga nije jasno što bi se ondje moglo dogoditi u slučaju havarije.

Važnost litija

Litij, zbog svoje široke upotrebe, ima posebno mjesto u industriji budućnosti. Pronalazimo ga u baterijama koje se danas nalaze u brojnim uređajima, od električnih automobila do mobitela, zbog čega posljednjih godina potražnja za litijem naglo raste i pretpostavlja se da će se do kraja desetljeća njegova proizvodnja učetverostručiti.

Trenutna opskrba je premala da bi zadovoljila potražnju i pod pritiskom je zbog nedostatka investicija. Udruga europskih proizvođača automobilskih i industrijskih baterija predviđa da će europsko tržište baterija 2030. godine vrijediti 35 milijardi eura, pri čemu će litij-ionske baterije činiti oko polovicu te brojke.