Iako to svi ne doživljavaju tako, ljudska prava su obveza države, a ona su tijekom 2025. u Hrvatskoj stagnirala, a općenito i reteriraju, jer Hrvatska spada u one države u kojima se pojam ljudskih prava relativizira, piše Večernji list.

javni medijski servis

Ne želite HRT-u više plaćati mjesečnu pretplatu? Evo tko sve može odjaviti plaćanje pristojbe

Ured pučke pravobraniteljice tijekom 2025. zaprimio je najviše pritužbi građana u 30 godina svog postojanja, a najviše su se žalili na nedostupnost zdravstvenih usluga, razne oblike diskriminacije i nedostupnost socijalnih usluga.

Ovo posljednje je poraslo u odnosu na 2024. za skoro 78 posto i po prvi puta je ušlo među tri područja na koje se građani najaviše žale. Strani radnici u Hrvatskoj, što se tiče radnih prva imaju iste probleme kao i hrvatski državljani jer im se ne isplaćuju plaće, ne poštuju radna prava, a osim toga su izloženi i diskriminaciji po etničkoj osnovi.

Ni oni ni migranti nisu integrirani u hrvatsko društvo, jer sustav integracije ne postoji. Zatvori su i dalje prenapučeni i sa zadnjim danom 2025. u njima je bilo oko 1000 osoba više no što bi ih trebalo biti, a najgore je u osječkom zatvoru u kojem je popunjenost bila 205 posto.

Mediji i kritičko izražavanje, kao i razni aktivisti i branitelji ljudskih prava sve su češća meta govora mržnje, pogotovo preko interneta, a starije osobe posebno su ranjive i lani je 39,4 posto osoba starijih od 60 godina bilo u riziku od siromaštva, dok je taj postotak kod starijih osoba koje žive same iznosio čak 64 posto.

Starije osobe izložene su i nasilju, a poseban problem imaju starije osobe koje boluju od demencije jer njih u Hrvatskoj ima 48.842, dok institucije koje se o takvim osobama brinu, imaju kapacitete za smještaj samo 1,3 posto starijih i dementnih osoba.

Osim toga ni lijekovi za demenciju nisu na listi HZZO-a, a u Hrvatskoj je lani 19,3 posto osoba bilo izloženo riziku od siromaštva, s tim da su tom riziku bile najizloženije starije osobe, nezaposlene osobe te samohrani roditelji.

Gore navedeno najvažniji su izvaci iz godišnjeg izvješća Ureda pučke pravobraniteljice za 2025. koje je javnosti prezentirala Tena Šimonović Einwalter. Izvješća njezina Ureda već godinama su prava, stvarna, neuljepšana slika Hrvatske, a ovo je Saboru poslano sa zadnjim danom ožujka.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

No kada će Sabor o njemu raspravljati, drugo je pitanje jer je Šimonović Einwalter istaknula da je zadnje izvješće njezina Ureda o kojem je Sabor raspravljao ono iz 2022. Na pitanje frustrira li je to što Sabor godinama ne raspravlja o izvješćima njezina Ureda, odgovorila je potvrdno.

– U ova izvješća uložen je velik trud svih koji rade u ovom Uredu, a mi podatke skupljamo iz javnih izvora, od institucija, vjerskih ustanova, udruga civilnog društva, iz predmeta koje sami oformimo… U njima ukazujemo na probleme građana koji nam se obraćaju i naravno da se osjećate kao da vam je netko opalio šamar, kada ta izvješća godinama nisu raspravljena. Mislim da to nije dobro jer to ima i višestruke posljedice. Građanima se šalje poruka da njihovi problemi nisu bitni, a i neovisnoj instituciji se šalje poruka. Neki misle da su neovisne institucije ukras koji treba govoriti samo stvari koje se nekome sviđaju. No to nije ni posao ni svrha neovisnih institucija. A to što Sabor godinama ne raspravlja o našim izvješćima, onemogućava i da se u Saboru povede rasprava u problemima na koje mi ukazujemo i koji tište građane. Ovaj Ured ne može provoditi preporuke, to je posao izvršne vlasti. Nije sve loše, neke se stvari i riješe, lani je usvojeno oko 60 naših preporuka. A ako me pitate smatram li da to što se o izvješćima ne raspravlja godinama nekom vrstom utišavanja, odgovor je da – kazala je Šimonović Einwalter.

U godišnjem izvješću njezina Ureda istaknuto je i da se lani pojavio problem i oko javnih okupljanja, odnosno oko toga kada i kako trebaju biti prijavljena, gdje se mogu održavati i kakve se poruke s javnih prosvjeda šalju. Lani je bio povećan i broj zločina iz mržnje, a istaknuto je i da su se prava nacionalnih manjina pogoršala 2025., pogotovo romske, dok se Srbima osporavalo pravo na kulturnu autonomiju.

Istaknuto je i da je uporaba pozdrava ZDS praktički normalizirana, iako se ni zakon ni Ustav, nisu promijenili. Što se tiče pritužbi građana, oni su se lani najčešće žalili jer nisu mogli dobiti pravovremene informacije, jer su oni koji su im te informacije bili dužni dati neprimjereno komunicirali, a smetalo im je i prebacivanje odgovornosti s jedne institucije na drugu. Uočeno je i da pružanje nekih usluga ovisi o regijama, a istaknut je i kronični nedostatak djelatnika u nekim djelatnostima, kao što su bolnice, domovi za starije, zatvorski sustav, psihijatrijske klinke…

Naveden je i podatak da u Hrvatskoj nedostaje 300 liječnika obiteljske medicine i 4000 medicinskih sestara, a pritužbi su imali i zaposlenici u socijalnoj skrbi, koji su naveli da zbog manjka ljudi ne mogu ispuniti sve obveze koje se od njih traže. Istaknut je i problem beskućništva za koje nema dovoljno smještaja, o njima se uglavnom brinu civilne udruge, a ne mogu doći ni do osobnih dokumenata zbog čega ne mogu ostvariti svoja prava.