Kamatna stopa na zajmove između povezanih poduzeća za 2016. iznosi 5,14 posto. Odluka je to ministra financija u odlasku Borisa Lalovca, a donesena je na temelju novog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit. Objavljen je 23. prosinca u Narodnim novinama, a u konzultatskim krugovima ta je promjena dočekana s velikom pozornošću zbog utjecaja na veliki broj gospodarstvenika.

Ujedno je to i prvi slučaj regulacije ministrovom odlukom od kada takva mogućnost  postoji u zakonu. Kako ocjenjuju iz konzultantske tvrtke Mazars Cinotti, izmjena članka 37. Pravilnika kojom se određuje kamatna stopa između povezanih osoba jedna je od najznačajnijih novosti.

Naime, do ove odluke kamatna stopa iznosila je 7 posto te se određivala kao eskontna stopa HNB-a. Po novome, pojašnjavaju, ona se utvrđuje “kao aritmetička sredina prosječnih kamatnih stopa na stanja  kredita odobrenih  na razdoblje  dulje od  godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koje je HNB objavio u tekućoj kalendarskoj godini”. Drugim riječima, za nju je ključno stanje na tržištu kredita koje banke odobre gospodarskim subjektima. 

Ipak, kako nam je pojasnila revizorica Dubravka Kopun, HNB je 31. listopada 2015. godine snizio eskontnu stopu na 3 posto, što znači da se Lalovčevom odlukom ova kamatna stopa podiže sa 3 posto na 5,14 posto.

Riječ je o jednom raskoraku koji je nastao stoga što snižavanje eskontne stope HNB-a nije pratio i odgovarajući potez Ministarstva financija. Takav raskorak  se u protekla dva mjeseca već reflektirao na dio povezanih društava, i to navodno negativno jer su zabilježili gubitke koji proizlaze iz razlike između tadašnje kamatne stope od 3 posto na zajmove povezanim tvrtkama i kamata koje su im na kredite odobrile banke.  

Stoga odluka tehničkog ministra financija zapravo dolazi kao usklađivanje s tržišnim uvjetima kreditiranja gospodarstva, pa je i nova kamatna stopa od 5,14 posto u tom smislu realna i kao takva dobrodošla, zaključuje revizorica Kopun.