Bivši ministar financija i kandidat za budućeg ministra Boris Lalovac u razgovoru za Večernji list objasnio je što toi SDP želi napraviti s poreznim sustavom osvoji li vlast. Veliku pažnju posvetio je porezu na dohodak.

"To je visoka stopa, pogotovo u državi koja, budimo iskreni, ne nudi takve javne usluge koje bi mogla naplaćivati 40 posto dohotka. To možda nude Švedska ili Njemačka, ali Hrvatska još ne. Vidio sam i da je tako visoki porez razlog da nas izbjegavaju velike korporacije. Ali otpori da se to promijeni bili su veliki, posebno u lokalnoj zajednici koja se financira iz tih poreza. Zato smo kao prvi korak išli na rasterećenje plaća kroz povećanje neoporezive osnovice i podizanje granice dohotka koji se oporezuje najvišom stopom. Tražimo sveobuhvatnu reformu, kao „dvokorak“, sada planiramo neoporezivi dio dohotka povećati na 3000 kuna, te da se stopa od 40 posto počne primjenjivati tek na iznos plaće veće od 19.000 kuna. Cilj je da se i lokalne zajednice stignu prilagoditi, jer one su s promjenama poreza izgubile dvije milijarde kuna prihoda. A one bi svoje projekte više trebale financirati imovinskim porezima, ne samo na nekretnine nego i iz koncesija, i novcem fondova EU.

Dohodak je najvažnija stvar koja zanima svakoga. Nakon šest godina recesije i duge stagnacije dohodaka svaka kuna čovjeka veseli, pa i to ako će dobiti 50 ili 100 kuna manje poreza za platiti. Pogotovo što su, po meni, u odnosu na strukturu ekonomije, porezi previsoki. Kad vidite da na 10.000 kuna neto plaće, što je u Europi neka početna plaća, treba dati još 10.000 kuna doprinosa, poreza i prireza, normalno je da to svakoga pogađa. Za mene bolja je svaka kuna u nečijoj lisnici nego u bilo kojoj administraciji, lokalnoj ili državnoj. Zato u programu Narodne koalicije imamo daljnje porezno rasterećenje plaća jer smatram da je to siguran smjer za nastavak rasta standarda i gospodarstva", smatra Lalovac.

Na primjedbu da je i PDV je među najvišima u Europi Lalovac ima pojašnjenje zašto SDP ne obećava smanjenje stope tog poreza. 

"Da, ali koje su danas realne mogućnosti? Jedan postotak niži PDV znači 1,7 milijardi manje prihoda proračuna, dva postotka 3,4 milijarde, puta četiri godine, dobijete 12-13 milijardi kuna koje će proračun izgubiti, a upitno je da li će se razina cijena sniziti, neće li to uzeti trgovci da podmire svoje troškove poslovanja. Ali, slažem se, kad postignemo bolje uvjete, možemo razmišljati o snižavanju opće stope PDV-a. I Europa je digla PDV za dva do četiri postotka i zaključila da je on najmanje štetan za konkurentnost, najveća je šteta kad se jako oporezuje dohodak. Tako da i mi idemo tim smjerom, smanjit ćemo porez na dohodak i tako povećati plaće, te smanjiti PDV na domaće proizvode. Smatramo da treba proširiti „košaricu“ prehrambenih proizvoda na koje se plaća niža međustopa PDV-a, pa smo mislili u tu košaricu staviti i mandarine, jagode, svježu ribu, krumpir. Da to bude poticaj poljoprivredi. Nećemo davati lažna obećanja kao HDZ koji pred svake izbore obećava manji PDV. A HDZ i sam zna da tih obećanih 12-13 milijardi manje naplate PDV-a ne može ispuniti", kazao je Lalovac.

Cijeli razgovor pročitajte ovdje.