Od ukupno 7100 dosad podnesenih prijedloga za pokretanje predstečajnih nagodbi, za njih dvadesetak posto ili 1400 nagodba je i sklopljena (potvrđena od nadležnih sudova), a 720 ih je još u statusu prihvaćena plana financijskog restrukturiranja.

Međutim, usporedo s tim polako raste i lista tvrtki dužnika kod kojih su predstečajne nagodbe ispale samo međukorak na putu prema novim blokadama i stečaju. To je već snašlo poduzeća poput Coneca (u vlasništvu Coning ekologije), Ladić-Wernera, Šavore, Međimurje Betona, Brestovca… Problemi tvrtki koje su dobile 'drugu šansu' moguće su bile i povod novoj upravi Hrvatske banke za obnovu i razvoj da okupi bankare kako bi razgovarali o životu tvrtki poslije predstečajnih nagodbi. Kad je Uprava HBOR-a na čelu s Vladimirom Kristijanom prošli tjedan sazvala takav sastanak, dio bankara računao je da bi to možda mogla biti prilika za predstavljanje nekog konkretnog plana državne razvojne banke. A kako je svojedobno upravo HBOR istican kao nositelj idejnog projekta o osnivanju fonda rizičnog kapitala koji bi poslužio za kapitalno jačanje upravo tvrtki koje su prošle PSN, neki su očekivali da se možda priprema nešto na tom tragu.

Ispalo je, međutim, da je nakana vodstva HBOR-a bila tek da se razmijene mišljenja o problematici financiranja tvrtki nakon sklopljenih nagodbi. Imaju li u HBOR-u ipak neke konkretne ideje i planove, do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor.Kao što se u Vladi danas nerado pozivaju na predstečajeve kao megaprojekt bivšeg ministra financija Slavka Linića, tako je, čini se, i u HBOR-u odlaskom Antona Kovačeva prešutno napuštena ideja osnivanja fonda rizičnog kapitala 'posebne namjene'. Taj je fond, prema Linićevim zamislima, trebao biti post-predstečajni izvor za kapitalno jačanje tvrtki dužnika. Jer, mnogima od njih kapital je zapravo uvelike izbrisan u sklopu PSN-a. Linić se i osobno bio jako angažirao oko uvjeravanja potencijalnih investitora koji bi, uz državu, osigurali kapital za taj fond (od mirovinskih fondova do Svjetske banke). I

Kovačev je, najavljujući da bi odluku o fondu trebao bi donijeti Nadzorni odbor HBOR-a, isticao kako bi taj fond trebao biti od velike pomoći tvrtkama nakon nagodbe jer su za banke one i dalje rizični klijenti. Čini se, međutim, da Linićev nasljednik Boris Lalovac nije podjednako zagrijan za takvo rješenje. Jedna od dvojbi koja se s tim u vezi isticala je pitanje upravljačkih dometa i širine fokusa takva fonda. Mnogi su, naime, isticali kako se jedan fond može fokusirati na npr. deset ili 15, ali jako teško na 100 ili 150 tvrtki. Banke su, pak, nakon nemalih otpisa u sklopu predstečajeva uglavnom nesklone dodatnom izlaganju kroz nove kredite tim poduzećima.

Prema podacima središnje banke, izloženost banaka tvrtkama koje su lani pokrenule postupak PSN-a iznosi oko 10 milijardi kuna, što predstavlja 9,3 posto njihovih ukupnih plasmana sektoru poduzeća. Iako su plasmani većini tih tvrtki i prije otvaranja predstečajnih nagodbi bili klasificirani u kategoriju loših (B i C), odnosno djelomično ili potpuno nenadoknadivih plasmana, predstečajevi su ipak dali nemali pečat i lanjskom i ovogodišnjem povećanju rezervacija. U takvoj situaciji prilično je razumljivo što su bankarske pipe za mnoge koji su prošli PSN zavinute. Neki bankari tome dodaju i činjenicu da bi u mnogim tvrtkama trebali razgovarati s istim menadžerima koji su i doveli poduzeća u bezizlaznu situaciju.

S predstečajevima se, kažu, ni vlasnički nisu dogodile zadovoljavajuće promjene (prema nekim analizama, ona je promijenjena u samo 37 posto tvrtki)". Uza sve, banke su prilično sumnjičave i prema održivosti planova poslovanja poduzeća nakon provedbe predstečaja i mnoge od njih smatraju lošim, nerealnim pa i "pomalo ciničnim".  Trenutno se čini da sentiment – kako bankara tako i Vlade – ne ide baš na ruku dobrom dijelu tvrtki koje su kroz predstečajne nagodbe uspjele kupiti vrijeme. Upitno je tako i koliko će se od 24.300 radnih mjesta, koliko je (bilo) zaposlenih u tvrtkama koje su sklopile PSN u konačnici biti spašeno. A svako novo ugašeno poticaj je za političke strukture kojima su predstečajevi jedna od predizbornih tema. Ali i tema za reviziju.