Država napokon, nakon više od 30 godina samostalnosti, na raspolaganju ima alat koji će joj omogućiti sveobuhvatnu evidenciju, praćenje, a onda i efikasno upravljanje državnom imovinom. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) jučer je predstavio Središnji registar državne imovine na čijem su razvoju radili 10 mjeseci.

“Registrom je uspostavljen temelj za bolje i kvalitetnije upravljanje državnom imovinom”, poručuje Bernard Gršić, državni tajnik SDURDD-a. Država, poznata i često kritizirana ne samo od domaće javnosti, već i od strane (Svjetska banka, OECD) za loše upravljane svojom imovinom, više nema izgovora.

Sada kada je digitalna platforma za evidenciju i upravljanje državnom imovinom gotova, sva javna tijela, njih 5500, a koja uključuju općine, gradove i županije, državna poduzeća, zavode…, imaju zakonsku obavezu (Zakon o središnjem registru državne imovine), u roku od šest mjeseci u njega unijeti sve što posjeduju. No, njihove obaveze ne staju samim unošenjem, već se od javnih tijela zahtjeva da registar kontinuirano ažuriraju. Kako je pojasnio državni tajnik Gršić, on je trenutačno prazna knjižnica, no ta bi knjižnica za pola godine trebala biti popunjena.

Mario Petrović, voditelj projekta iz SDURDD, ističe da će platforma koju su napravili uvelike olakšati upravljanje državnom imovinom velikima, a posebno malim javnim tijelima. Naime, objašnjava, male jedinice u Hrvatskoj, posebno općine, informacije i podatke o imovini trenutno imaju razbacane na više mjesta.

“Ovaj će im sustav pomoći da na jednostavan način pokupe sve podatke vezane uz OIB njihovog tijela te dostave podatke u Središnji registar državne imovine. U registar će se jednostavno registrirati putem sustava e-Ovlaštenja, a samim će time imati mogućnost povlačenja podataka iz drugih registara. Ovo će biti posebno korisno manjim jedinicama, koje imaju manje ljudskih resursa na raspolaganju. Naravno bit će korisno i velikima jer će omogućiti jednostavnije upravljanje svim podacima vezanima uz njihovu imovinu”, ističe.

Usto, registar čija je izrada stajala 1,4 milijuna eura te je sufinancirana iz Europskog socijalnog fonda bit će povezan s 24 druga registra, napominje državni tajnik Gršić, pa je njime omogućeno umrežavanje i dijeljenje podataka.

Mario Petrović, voditelj projekta iz SDURDD/G. Stanzl/PIXSELL

Sam registar pak bit će objavljen na Središnjem državnom portalu, no neće sva tijela javne vlasti, pa ni javnost, imati uvid u sve podatke. Oni koji se odrede kao tajni, naime, javno neće biti objavljivani. Prema zakonu cjelokupan će uvid u Registar imati jedino Vlada, Ministarstvo financija i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

“Hrvatska napokon ima sveobuhvatno, cjelovito, metodološki standardizirano programsko rješenje za evidenciju i upravljanje državne imovine. Iako smo bili u vremenskoj stisci te smo za realizaciju projekta imali tek 10 mjeseci, uspjeli smo stvoriti moderan sustav koji će biti temelj upravljanja”, rekao je Petrović na predstavljanju Registra i svega što je SDURDD napravio.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Nema više ‘nemamo pregled’
A posla je bilo mnogo jer su, između ostaloga, morali napraviti integraciju s čak 12 servisa Državne sabirnice (ZISS sustav, SKDD registar, OIB, Sudski registar…) te još 12 integracija s vanjskim servisima, poput onog prostornih jedinica, katastarskog plana, prostornog uređenja…

Kada pak svi unesu ono što posjeduju, država će na jednom mjestu imati uvid u opseg i strukturu financijske i nefinancijske imovine koju posjeduje. To bi vladajućima trebalo omogućiti učinkovitiji nadzor i upravljanje ogromnom imovinu te kvalitetnije i brže donošenje odluka.

Vladajući, dakle, kroz otprilike pola godine, kada svi u sustav unesu svoju imovinu, više neće imati opravdanje za neefikasno upravljanje državnom imovinom. Do sada im je za to, naime, najčešće opravdanje bilo, nepostojanje jedinstvenog i centraliziranog mjesta koji bi im pružio detaljan uvid u sve što država posjeduje.

A naša država u svom vlasništvu ima uistinu mnogo imovine. Podaci Svjetske banke iz 2019. pokazali su da Hrvatska u svom vlasništvu ima više od milijun nekretnina, uključujući 27 tisuća stanova te gotovo 11 tisuća komercijalnih zgrada. Usto, u njezinom je većinskom vlasništvu više od tisuću poduzeća.

Problemi upravljanja državnom imovinom uglavnom se odnose na niske prinose u odnosu na ono što se posjeduje te samo upravljanje, a koje je podijeljeno između nadležnom Ministarstva, Centra za restrukturiranje i prodaju te Državnih nekretnina.

Prema Godišnjem planu upravljanja državnom imovinom u 2024., nadležno je Ministarstvo, predvidjelo da će od financijske i nefinancijske imovine sveukupno uprihoditi 158,7 milijuna eura.

Najviše prihoda planira ostvariti od dobiti strateških tvrtki (čak 102 milijuna eura) te još 1,3 milijuna od dobiti tvrtki iz portfelja CERP-a. Od silnih nekretnina koje ima u vlasništvu država pak u 2024. planira zaraditi gotovo 43 milijuna eura.

Malo, kada se u obzir uzme broj nekretnina kojima upravlja. No zahvaljujući Središnjem registru državne imovine, a putem kojega će država moći objavljivati najam i prodaju nekretnina, te bi se brojke trebale podići jer će država sada napokon zna što ima, u kakvom je stanju imovina i u kojem statusu.

Sustav i za lijekove
A osim državnom imovinom država će, zahvaljujući projektu eLijekovi, bolje upravljati i podacima o lijekovima. HZZO je jučer obavijestio da je završio projekt kojem je omogućeno integrirano upravljanje podacima o lijekovima, racionalizacija resursa te unaprjeđenje sigurnosti primjene lijekova.

“Projekt obuhvaća uspostavu nacionalne baze lijekova sa službenim podacima o svim lijekovima dostupnima u Hrvatskoj kojom će s korisnicima omogućiti pristup relevantnim podacima o lijeku na jednom mjestu”, ističu iz HZZO-a. Osim toga, dodaju, projektom čija je vrijednost 2,2 mil. eura, omogućili su građanima putem sustava e-Građani, izravno prijavljivanje sumnji na nuspojave lijekova Agenciji za lijekove i medicinske proizvode.

Također, projektom je nadograđena i postojeća e-usluga u sustavu e-Građani, koja omogućuje provjeru podataka o statusu lijeka na listi lijekova HZZO-a te provjeru upute o lijeku u elektroničkom obliku.