Hrvatska mora ojačati svoj energetski miks kako ne bi previše ovisila o hidropotencijalima, na kojima se temelji polovica naših energetskih kapaciteta, ponovoljeno je i na 5. Energetskoj areni koja se u organizaciji Infoarene, i pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, održava u četvrtak i u petak u Zagrebu. Gost konferencije je i George Chavadarov, voditelj projekata Europske investicijske banke (EIB) za jugoistočnu i istočnu Europu.

Kako tumačite činjenicu da EIB sve manje novca plasira u energetske projekte?
Kriza je učinila svoje. Činjenica je da, zbog smanjene potrošnje, ima sve manje investicija u energetiku. To posebice utječe na obnovljive izvore energije jer su, zbog krize, mnoge države prestale izdašno subvencionirati proizvodnju "zelene energije". Usto, moderna energetika zahtijeva sve novije i skuplje tehnologije, a bez čvrstih pravila igre na dulje vrijeme investicije u njih su nesigurne.

Je li Hrvatska ulaskom u EU ojačala svoju poziciju kod EIB-a kad je riječ o povoljnijem kreditiranju projekata?
Činjenica je da će Hrvatskoj sada biti na raspolaganju puno više financijskih mehanizama Europske unije za razvijanje vlastitih projekta. Mi smo i dosad imali dobru suradnju s vašom zemljom, a sada očekujem da bi trebalo doći do pojednostavljenja birokratskih zapreka u Bruxellesu, koje su se dosad često javljale.

Koja je glavna razlika, barem kad je riječ o kreditiranju energetike, između EIB-a i EBRD-a?
EBRD je više orijentiran na manje projekte, primjerice, energetsku učinkovitost u zgradarstvu i slično. S druge strane, EIB najviše surađuje na velikim projektima, bilo da je riječ o ugovorima s vladama, ili pak s jedinicama regionalne samouprave i gradovima. Samo u ovoj regiji EIB je investirao 30-ak milijardi eura u energetiku.