Zagrebačka softverska kompanija Determ (bivši Mediatoolkit), koja je razvila alat za praćenje trendova u medijima, te s njim povezana tvornica startupova Bornfight, svim bi svojim zaposlenicima uskoro trebali ponuditi udjele u tvrtkama.

Ukupno oko 100 zaposlenika, odnosno oni koji se za to odluče, postat će i suvlasnici tvrtki u kojima rade (oko 40 zaposlenih u Determu te 60 iz četiri startupa koji čine Bornfight). Svoj ESOP (Employee Stock Ownership Plan) ove kompanije najavljuju već neko vrijeme, a kako otkriva Ivor Bihar, operativni direktor tvrtke Determ, trenutno su u procesu finaliziranja projekta i sklapanja opcijskih ugovora.

Realizacija dolazi, kaže, nakon višemjesečnog rada i savjetovanja s pravnim stručnjacima, a na ovaj su se potez odlučili jer ga smatraju jednim od najboljih oblika dodatne nagrade za zaposlenike.

“Kod nas rade vrhunski specijalisti i želimo da za svoj trud dobiju veliku nagradu kad se dogodi exit proizvoda na kojem rade”, ističe Bihar. Dodaje i da će ESOP koji provode biti, za hrvatske okvire, u određenim dijelovima specifičan.

“Pravo na dodjelu udjela ostvarivat će svi trenutni, ali i budući zaposlenici odmah prilikom zaposlenja. Neki od glavnih kriterija (ali ne i jedini), za količinu udjela bit će godine staža i visina plaće. Primjerice, visinu plaće planiramo koristiti kao kriterij jer ju uvijek nastojimo maksimalno uskladiti s količinom odgovornosti koju netko ima.

Također, u našem će slučaju uvijek postojati i opcija prelaska zaposlenika iz jedne tvrtke u drugu pri čemu će se i udjeli prikladno prilagođavati”, objašnjava Bihar. Također, ovaj će ESOP u potpunosti biti proveden u Hrvatskoj, što nije čest slučaj u, inače, rijetkim slučajevima dodjele udjela zaposlenicima u Hrvatskoj.

Naime, domaće kompanije koje su se odlučivale na ESOP, a većinom su to bile one iz IT sektora, najčešće su osnivale društva izvan Hrvatske kako bi opcijske planove mogle ponuditi zaposlenicima. Razlog leži u činjenici da je provesti ESOP u Hrvatskoj pravno i porezno vrlo komplicirano i neatraktivno.

Hrvoje Josip Balen, suosnivač i direktor Algebre te predsjednik HUP-ICT-a/B. Ščitar/PIXSELL

No, pokazuju to primjeri tvrtki Determ i Bornfight – ipak je moguće. Pravno proces i dalje ostaje kompliciran, no porezno se stvari bitno mijenjaju. Najavljenim poreznim izmjenama, a koje bi na snagu trebale stupiti početkom sljedeće godine, opcijska dodjela udjela izjednačava se s opcijskom dodjelom dionica.

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

Bihar smatra da će ova promjena sigurno potaknuti više startupova da se odluče na ESOP. “Kao što je na Zapadu ESOP u startupima već postao standard, stići će i kod nas. Svakako će stići i brže ako bude potaknut poreznim rasterećenjem”, ističe Bihar.

A to bi porezno rasterećenje trebalo biti značajno. Vladimir Nol, partner i direktor odjela Poreznog savjetovanja u konzultantsko-revizorskoj kompaniji Mazars, objašnjava da će, kad na snagu stupi prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak, dodjela udjela zaposlenicima biti za trećinu porezno “jeftinija”.

“Dodjela udjela se više neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada na koji se obračunavaju svi porezi i doprinosi kao da se radi o plaći nego će se smatrati dohotkom od kapitala za koji je predviđena stopa od 20% (plus prirez), bez obveze doprinosa”, kaže Nol.

Ostala složena procedura
Upravo zbog tih izmjena, smatra partner iz Mazarsa – kompanije koja je do sada napravila 30-ak opcijskih planova – doći će do porasta interesa za ESOP.

Napominje pritom da porezni teret nastaje samo ako zaposlenici stječu udjele ispod tržišne cijene. “Ako zaposlenici kupuju udjele po tržišnoj cijeni, porezna obveza neće nastati. Međutim, ako kupuju udjele po diskontu ili ih dobivaju besplatno, tada se iznos popusta smatra primitkom u naravi, odnosno neto primitkom koji je potrebno preračunati na bruto”, objašnjava Nol.

Stoga bi, dodaje, bilo dobro kada bi Ministarstvo financija pojednostavilo takvo oporezivanje. “Moglo bi to napraviti tako da se iznos popusta smatra bruto primitkom kada je radnik dužan snositi porezni teret, što je najčešći slučaj u praksi”, ističe.

No, ESOP u Hrvatskoj nije neprivlačan samo zbog visokog poreznog opterećenja davanja udjela radnicima. Neprivlačan je i zbog složenog pravnog postupka. Ivor Bihar iz Determa kratko dodaje da prostora za pojednostavljivanje ima mnogo te dodaje da bi upravo to mogao biti “jedan od ključnih koraka za poticanje i ubrzanje uspjeha startup tvrtki u Hrvatskoj”.

Vladimir Nol dodaje da je bitan izazov s pravnog aspekta kako urediti odnose među članovima društva. “Ali i tu ima raznih rješenja koja se primjenjuju u praksi”, kaže. Međutim, složenost procedure u bitnome produljuje postupak dodjele udjela, a koje zna trajati između tri mjeseca i godinu dana.

Bihar stoga sve koji se odluče na ESOP savjetuje da okupe, kao što su i oni, dobar tim pravnika, poreznika i savjetnika. Pa iako se ESOP, odnosno davanje udjela u tvrtki zaposlenicima, smatra bitnim za privlačenje i zadržavanje radnika, zbog čega IT zajednica već godinama poziva na smanjenje poreznog tereta i pravnog pojednostavljenja, Hrvoje Josip Balen, suosnivač i direktor Algebre te predsjednik HUP-ICT-a, navodi da to neće biti dovoljno.

Nije kasno za poboljšanja
“Porezno rasterećenje za firme koje radnicima žele dijeliti udjele, odnosno uvoditi ESOP kao način zadržavanja najboljih, simbolično je dobra poruka. No, ona je jedna od mjera koja bi tek u kombinaciji s drugim aktivnostima mogla stvoriti zaista snažnu polugu zadržavanja ili privlačenja zaposlenika jer sama za sebe neće biti dovoljna”, poručuje Balen.

A ta bi druga mjera, napominje Balen, trebalo biti snižavanje ukupnih troškova rada za najkonkurentnije pojedince. “Da bismo zadržali ljude, trebali bismo smanjiti ukupno opterećenje rada visokokvalificiranih ljudi sa 43 na maksimalno 36%, a što zahtijeva dodatne korake u rasterećenju i kompenzacijskim mjerama, osim samog zadiranja u porez na dohodak”, ističe Balen.

Ovu mjeru, koja je predstavljena vladajućima, izradila je, objašnjava, skupina koju je činilo 40 profesionalaca iz raznih poduzeća, a koja je postigla konsenzus da bi porezna reforma trebala biti usmjerena na zadržavanje i privlačenje visokostručnih i obrazovnih kadrova koji će, posljedično, najviše doprinijeti rastu ukupnog gospodarstva.

Koliko je to nužno potvrđuje, kaže Balen, i ovogodišnja ljestvica konkurentnosti na kojoj smo pali za četiri mjesta. Ministru financija Marku Primorcu poručuje da još uvijek ima mogućnost modificirati predloženu poreznu reformu. “Vjerujem da će Vlada pronaći sluha za prijedloge socijalnih partnera i učiniti dodatne korake”, ističe Balen.