Rezultati natječaja Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija nagovještaju ogromna ulaganja u žilavom sektoru koji je bio ozbiljno pogođen koronakrizom. Iznos traženog novca iz natječaja koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) višestruko prelazi dostupnih 33,1 milijun eura.

Na natječaju, čija je objava kasnila gotovo godinu dana, a nešto se odužilo i odobravanje projekata zbog njihovog velikog broja, kulturnjaci i kreativci prijavili su projekte kojim su tražili potpore koje su iznosom tri puta veće, 99,4 milijuna, od dostupne alokacije. Jasan je to pokazatelj atmosfere domaće kulturne i kreativne scene koja se nakon pandemijskog prisilnog mirovanja vraća intenzivnom ritmu.

Bespovratne potpore, iako su bile ograničene na ulaganja u digitalizaciju i nove tehnologije, trebale bi sektoru dati dodatan vjetar u leđa te ojačati njezinu konkurentnost iako ćemo pravim ishodima svjedočiti tek za nekoliko godina kada projekti budu u potpunosti realizirani i počnu ubirati plodove ulaganja.

Dobar dio njih, doznajemo, već je u realizaciji, premda odluke o financiranju za većinu još uvijek nisu donesene. Mnogi su, naime, imali spremne projekte i u realizaciju krenuli bez obzira na ishod natječaja.

Tako je i u slučaju Frakture, koja će s potporom od 233 tisuće eura za projekt vrijedan 366 tisuća, investirati u uvođenjem novih tehnologija te unaprijediti više procesa unutar kompanije, od praćenja proizvodnje, marketinga i prodaje do procesa vođenja skladišta. Usto, nakladnik koji godišnje izda više od 100 naslova, razvija aplikaciju za kupovinu digitalnih i audio knjiga.

Digitalizacija je realnost
“Vjerujem da će ovaj natječaj imati pozitivan efekt na industriju, da će doći do novog zapošljavanja, da će tvrtke postati efikasnije i da će se otvoriti novim tržištima”, kaže glavni urednik Frakture Seid Serdarević. Iako je rok za korištenje novca iz NPOO-a lipanj sljedeće godine, Serdarević smatra da to neće biti nikakav problem. Dapače, projekt planiraju završiti do kraja ove.

“U projekt smo krenuli bez obzira na ishod natječaja već u listopadu prošle godine. Ulagali bi, dakle, bez obzira na natječaj. No, dobivanjem bespovratne potpore rokovi realizacije su se skratili, a iznos investicije povećao”, kaže.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Serdarevića ne smeta ni činjenica da je natječaj bio usmjeren na digitalizaciju. S obzirom na to da kulturna i kreativna industrija obuhvaća veliki broj djelatnosti, od nakladnika, tiskara, produkcija, studija za izradu videoigara, arhitektonskih ureda, dizajna, digitalizacija je svima zajednički nazivnik. Uostalom, ističe, riječ je o procesu u koji je danas nužno ulagati. “Industrija mora raditi na jačanju kapaciteta u digitalnom smislu te uložiti napore u optimizaciju. Digitalizacija je naša realnost i ona je kontinuirani proces”, kaže.

Trenutačno su poznati, iako ne u potpunosti, rezultati natječaja iz grupe A. Poziv je, naime, razbijen u dvije grupe zbog uredbe o de minimis potporama, pa su iznosi potpora u grupi A mnogo veći nego u grupi B. U prvoj se kreću od 15 tisuća do 995 tisuća eura, a u drugoj od 15 do 300 tisuća. S obzirom na to da je velika većina tvrtki iz ove industrije mala, s manje od 10 zaposlenih, ne treba čuditi da je za poziv iz grupe B vladala prava navala.

Analiza tek slijedi
Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, koje je zaduženo za provođenje poziva, otkriva da su za tu grupu pristigla čak 742 projektna prijedloga te je traženo 73,6 milijuna eura, a dostupno je bilo 12,1 milijun. Traženo je šest puta više od alociranog novca. U grupi A, za koju je objavljen registar ugovora pristiglo je 147 prijava u iznosu od 25,8 milijuna, a dostupan je bio 21 milijun. Bespovratan novac osiguralo je 86 projekata, odnosno tvrtki, kaže Partl.

Uskoro bi trebale biti donesene i odluke o financiranju, a potom i potpisani ugovori i u grupi B, najavljuje državni tajnik. “Odluke o financiranju ne mogu se donijeti prije isteka roka mirovanja unutar kojega se prijavitelju dostavlja pisana obavijest o statusu njegovog projektnog prijedloga te rok unutar kojeg može izjaviti prigovor”, objašnjava. Kakva je struktura prijava, odnosno koji su se sektori te široke industrije najviše prijavljivali te dobili najviše novca, još nije poznato. Analiza bi tek trebala biti napravljena.

U natječajnoj grupi A najizdašniji iznos potpore, po do sada objavljenim podacima, od 995 tisuća eura dobila je kompanija Ivas Grupa koja se bavi tehničkom produkcijom događanja, televizijskih emisija, koncerata, festivala…, odnosno najmom i montažom razne tehničke opreme. Ivas Grupa, koja 40 posto svojih prihoda ostvaruje na stranim tržištima, novac iz natječaja Ministarstva kulture uložit će u nabavu nove opreme kako bi “unaprijedili vizualni doživljaj događanja na kojem rade”, kaže Lovro Ivas, član Uprave Ivas Grupe.