Pogon od milijun eura: “Kulenu ću iduće godine dodati kozji sir”

Autor: Suzana Varošanec , 02. studeni 2015. u 12:41
Poznati kulenar Slađan Novosel u novom pogonu opremljenom najmodernijom tehnologijom/Davor Javorović/PIXSELL

Orbico će distribuirati kulen Slađana Novosela, a zauzvrat će financirati proizvodnju. Dogodine pak u Imotskoj krajini kreće s kozjim mlijekom.

Idućega petka u selu Gat u Osječko-baranjskoj županiji svečano će se otvoriti pogon za proizvodnju kulena u sklopu projekta koji zajednički realiziraju vlasnik Orbica Branko Roglić i jedan od najboljih kulenara u Slavoniji Slađan Novosel. Projekt će, prema njihovu planu, vrlo brzo rezultirati stvaranjem novoga brenda pod imenom "Kulen – Novosel". Investicija je vrijedna nešto više od milijun eura.

Partnerstvo dvaju poduzetnika uspostavljeno je prije godinu dana, i to na krilima Roglićeve ideje iz davnih dana da se na taj način udruže Dalmacija i Slavonija, kao i Novoselove ambicije da izraste u prepoznatljivoga europskog proizvođača slavonskog kulena uz pomoć Orbica. Orbico Branka Roglića preuzima ekskluzivnu distribuciju proizvoda Slađana Novosela, a zauzvrat će financirati projekt proizvodnje kulena i drugih suhomesnatih proizvoda.  "Siguran sam da ćemo stvoriti prepoznatljiv brend Kulen – Novosel u cijeloj Europskoj uniji. No, ponajprije ćemo ga prezentirati u Dalmaciji kroz seriju marketinških aktivnosti", otkrio nam je Roglić.

 

1,2milijarde

eura prihoda u 2015. ostvarit će Orbico

Slavonija i Dalmacija prema njegovu su uvjerenju dva najvažnija hrvatska resursa, koja se kroz ovaj projekt konkretno povezuju na prirodan način. Proizvodi iz Gata ići će ravno na stol stranim turistima na Jadranu. Prva takva izravna prezentacija, popraćena nizom marketinških aktivnosti, uslijedit će tijekom iduće turističke sezone. Ujedno će to postati ciljani kanal za brendiranje cijele palete novih proizvoda. Pored kulena, naime, proizvodit će se i kulenova seka, kobasice, šunka, čvarci i panceta. Proizvodima pod navedenim brendom, uz hrvatsko tržište, velika budućnost planirana je i u izvoznom kanalu, s kojim Roglićeva kompanija ima veliko iskustvo. Proizvodni kapaciteti novog pogona iznose 10 tona na dan, što se planira dosegnuti već za godinu dana. Zasad su u probnoj proizvodnji, doznajemo, kao prve mesne prerađevine iz pogona izašle slavonske kobasice.

Za razliku od te slavonske delicije koju će uskoro moći kušati i domaći potrošači, kuleni se još suše i dime, no tijekom ove zime i oni će stići na tržište. Kao vlasnik najveće distributerske mreže robe široke potrošnje u 17 zemalja EU, a po novome treba dodati i Ukrajinu, gdje je Orbico ušao prije mjesec dana, Roglić je zadužen za što veći plasman. Novosel, pak, poznati kulenar i osvajač velikog broja zlatnih medalja na slavonskim kulenijadama, u prilici je sad svoje znanje i iskustvo pretočiti u industrijsku proizvodnju u kojoj će bez dvojbe napraviti kvalitetan kulen. Sve dosadašnje aktivnosti tekle su prema planu, pa je za potrebe proizvodnje okrupnjeno zemljište veličine 24 hektara.

Najmodernije prasilište u međuvremenu je stiglo iz Njemačke, a sve je organizirano i kad je riječ o uzgoju svinja. Tamo je trenutačno 30-ak krmača, s kojima će godišnje raspolagati s oko 500 svinja teških više od 200 kilograma. Sam pogon opremljen je najmodernijom tehnologijom koja se danas može dobiti na tržištu, a ovih dana stigla je i uporabna dozvola. S obzirom na veliki prerađivački kapacitet, uz uvjet da se osigura i dostatno tržište, valja računati i na mogućnost širenja suradnje prema lokalnim farmerima na kooperantskoj osnovi. Ono, pak, što sam Roglić i ističe kao ključ uspjeha cijelog projekta faktor je zaokruživanja proizvodnje u vlastitoj režiji. Samo je, naime, klaonica ostala izvan njihova sustava, dok je njime obuhvaćen cijeli proces, počevši od proizvodnje hrane za svinje i vlastite rasplodne organizacije do finalne faze prerade.

Taj će proizvodni lanac na početku zaposliti između sedam i deset ljudi, a kako nam je Roglić potvrdio, bit će profitibalan. "Profit nije ni imperativ, niti služi za bogaćenje, nego da se ostvari dugoročno održiva proizvodnja, uspjeh u nadmetanju s konkurencijom i održi korak s razvojem suvremenih kretanja u tehnologiji", ističe Roglić. Kako doznajemo, riječ je o praksi da se 10 posto profita usmjerava u razvoj novih projekata koje Roglić pokreće u Hrvatskoj, dok se 90 posto reinvestira u širenja Orbica i smanjivanje dugova prema bankama. Razina zaduženosti kompanije stoga je niska – iznosi 10% u odnosu na promet, što čini dug manjim od 3 EBITA.

Orbico istodobno raspolaže visokom razinom radnog kapitala i stabilno posluje, a zahvaljujući akviziciji Distribeva zapošljavat će početkom 2016. ukupno 4600 ljudi, odnosno 1500 više nego danas. Prihodi kompanije lani su iznosili 1,077 milijardi eura, u ovoj godini bit će 1,2 milijarde eura, a u 2016. bit će to znatan rast na čak 1,6 milijardi eura. U Hrvatskoj je poslovanje organizirano kroz splitsku tvrtku Orvas koja se pored proizvodnje vina (vinogradi na Pelješcu na Dingaču i Postupu) i maslinova ulja (na Braču) bavi turizmom. Uz dva hotela na Hvaru i u Baškoj Vodi, u sklopu nje radi i 16 luksuznih vila te agencija koja turistima puni još 100-tinjak vila u Dalmaciji.

Tako Roglić u Hrvatskoj danas zapošljava ukupno oko 900 radnika. Postojećem domaćem proizvodnom asortimanu – vinu i maslinovom ulju –  pridružit će se novi hrvatski proizvod – kulen. A nasuprot kontinentalnoj slavonskoj lokaciji na južnoj strani Hrvatske u Zagvozdu, u Imotskoj krajni, dogodine kreće i s projektom mljekarske industrije bazirane na kozjem mlijeku. "To će biti novi industrijski početak značajan za taj kraj, a uz mljekomate koje ćemo postaviti u Makarskoj i Baškoj Vodi, proizvodit ćemo nekoliko vrsta kozjih sireva oplemenjenih mediteranskim travama, također za izvoz", najavljuje Roglić dodajući i da već postoji osnovno stado s 58 koza kojim upravlja hrvatski branitelj Jozo Svaguša. 

Komentari (2)
Pogledajte sve

Nije nista za podcijeniti no to je vise hobi tajkuna i da moze reci da nesto proizvodi s obzirom da zaradjuje od distrubucije skupih stranih brendova.

Bravo, konačno pravi potez za razvoj poljoprivrede u kojem učestvuju i veliki poslovni sustavi.

New Report

Close