Osječko-baranjska županija dosad je jedina od županija koja je još 1. kolovoza proglasila elementarnu nepogodu od suše koja je zbog visokih temperatura dovela do katastrofalnih posljedicu u poljoprivredi. Neuobičajeno vruće za ovo doba godine nastavit će se prema najavama i u rujnu što će rezultirati zasada još nepredvidivim štetama za neke poljoprivredne usjeve, velik dio voćarstva, maslinarstva, povrtlarstva te u stočarstvu, ali i slatkovodnom ribarstvu. Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, misli kako će i druge županije trebati razmotriti tu mogućnost iako je štete teško nadoknaditi. Iz Ministarstva poljoprivrede izvješćuju da elementarnu nepogodu proglašava župan i nakon toga povjerenstva na lokalnoj razini prikupljaju podatke o nastalim štetama. Ministar Petar Čobanković stoga poziva poljoprivrednike i lokalne vlasti da što kvalitetnije i u što skorijem roku prijave nastale štete.

Nemoguće nadoknaditi
Latin tvrdi kako je štete naprosto nemoguće nadoknaditi, ali u krizi je svaki novac dobrodošao. Stočari su pogođeni jer je minimalan drugi otkos trave, a u jesen će podbaciti prinosi kukuruza koji se već sada na malo trži od 1,80 do 2 kune za kilogram. Ponuda za kukuruz koji se tek treba ubirati sada je u prosjeku 1,25 lipa, dok je u vrijeme normalne godine ona između 40 i 50 lipa. Cijene će samo rasti i stočari će zajedno s ratarima biti u velikim problemima pa se Latin boji kako će i ovogodišnja pšenica završiti kao stočna hrana. Prema budimpeštanskoj burzi cijena kukuruza i pšenice za isporuku u studenom iznosi 1,34 kn/kg, rekao je Dražen Miloloža, tajnik Udruženja poljoprivrede i prateće industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Trenutačno kaže nema službenih podataka o proizvodnji poljoprivrednih kultura u 2011. godini, ali je žetva ranih kultura bila prosječna. Međutim, ako se nastavi vrućina, to će imati negativan utjecaj osobito kod kukuruza i soje čiji bi podbačaj mogao u konačnici utjecati i na cijenu mesa. Dakako i na uvoz jer je u šest mjeseci ove godine on već sada veći od onog u istom prošlogodišnjem razdoblju. Konretno, u prvoj polovici 2011. uvezeno je poljoprivredno prehrambenih proizvoda u vrijednosti 778 milijuna eura, a u istom razdoblju prošle godine za 742 milijuna.

Sitnije jabuke
Tihomir Peraić, jedna od najvećih proizvođača jabuka i najveći proizvođač jagoda, ne misli da ima puno prostora za rast cijena jer voće i ostalo uvozit će se iz bližih država, Austrije, Italije i Slovenije gdje nisu tako visoke temperature i gdje vruća ljeta samo pogoduju boljem urodu. Peraićeva tvrtka Fragaria sve do prošlog tjedna navodnjavala je voćnjake iz vlastitih umjetnih akumulacijskih jezera ali i ona su presušila. Oborina je ustvari bilo malo tijekom cijele godine posebice u lipnju, srpnju i kolovozu kada je palo prosječno 40 litara kiše po četvornom metru umjesto normalnih 80 do 100 litara. Prinosi će biti ne samo količinski manji nego će i plodovi jabuka biti sitniji s ožegotinama. Primjerice, Fragaria koja opskrbljuje jagodama kupce tijekom cijele godine, one koje je posadila u srpnju neće se razviti iako su se primile i već lijepo narasle. Peraić se prisjeća velike suše i u 2003. godini no tada nije bilo ipak tako eksptremno visokih temperatura.

Manje mlijeka

I životinje trpe zbog vrućine
Stočar Antun Laslo iz Slavonije kaže da je zbog manjka hrane za stoku pala i proizvodnja mlijeka. “U mojim pogonima inače se proizvede 1110-1150 litara mlijeka, a sada proizvedemo 100 litara manje”, kazao je.
(Ana Mlinarić)

Prepolovljen urod mandarina

Ranije sorte već propadaju
Proizvođač mandarina iz doline Neretve Mate Vujević ove će godine kaže biti sretan ako uspije ubrati i jednu četvrtinu od planiranog uroda. Nakon jake zime, nesnosne vrućine i suša gotovo su uništili urod agruma. “Ovakve vrućine ne pamtim! Urod 2003. bio je još gori nego što će biti ove godine, ali nikada u zadnij 50 godina temperatura nije bila ovako visoka”, kaže Mate Vujević. Prema njegovim riječima neće se samo smanjiti ured nego i kvaliteta, a neke ranije sorte mandarina već sad polako propadaju jer zbog temperatura ranije dozrijevaju. “Stanje na terenu je užasno. Ne mogu račnat ni na trećinu uroda”, požalio se Vujević.
(Ana Mlinarić)

Agrometerolog D. Kavčić:

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Kiša tek u rujnu
“Suša nije počela danas nego već u lipnju”, tvrdi agrometeorolog DHMZ-a Dražen Kavčić. On kaže da je tijekom lipnja 21. do 31. toga mjeseca na području Osijeka palo 1,5, a na području Slavonskog Broda samo 1 mm kiše. U srpnju se situacija nešto popravila. Padaline su, tvrdi, bile čak i obilne, no opet nedovoljne da bi podmirile manjak vode u tlu, da bi se u kolovozu alarmantna situacija nastavila. Suša je, kaže Kavčić, dovela do toga da se vlažnost tla spustila na donju granicu pa vode za biljke s kratim korjenastim sustavom nema dovoljno zbog čega urodi i stradavaju. Najteža situacija prema njegovu je mišljenju u Slavoniji, Baranji, Podravini i Međimurju gdje proizvođači povrća bilježe najveće štete. “Osim manjka vode, zbog ekstremno visokih temperatura biljke su bile izložene temperaturnom stresu. On se javlja kada je temperatura viša od 30 stupnjeva, a tijekom srpnja temperature u Osijeku i Slavonskom Brodu između 7. i 15. u mjesecu svakodnevno su prelazile maksimalnih 30 stupnjeva”, kaže Kavčić. Pojasnio je da se zbog temperaturnog stresa prilikom maksimalne temperature zraka u biljkama ubrzava hidroliza bjelančevina koja uzrokuje nakupljanje amonijaka koji za biljke toksičan zbog čega one venu. Temperaturni stres nije pogodio samo biljke već i životinje. Manjkom hrane smanjila se i proizvodnja pa je količina mlijheka prema njegovim procjenama pala i za 25 posto, što su potvrdili i stočari. “Uz sve raste i graviditet krava”, kaže Kavčić, a to navodi kao još jedan problem uzrokovan nepovoljnim vremenskim prilikama. Ni seljaci koji imaju sustave navodnjavanja nisu pošteđeni velikih gubitaka. Agrometeorolog DHMZ-a kaže da ove godine nema dovoljno vode ni u u potocima i riječicama iz kojih seljaci crpe vodu te da je puno prirodnih izvora vode uslijed suše presušilo. Ono što će biti karakteristično za ovu godinu je ranija berba i ranije dozrijevanje plodova, a Kavčić smatra da će to posebno će to osjetiti vinogradari. Prema prognozama sunčano i iznadprosječno toplo vrijeme za ovo doba godine nastavit će se do kraja mjeseca, a mogućnost kiše prema sadašnjim prognozama Kavčić vidi tek početkom rujna.
(Ana Mlinarić)

Prazni ribnjaci

Pomor šarana
Hrvoje Filipović, ravnatelj ribarske zadruge Akro osnovane početkom ove godine koja okuplja sedam slatkovodnih ribnjičarstva u Hrvatskoj, kaže da je već bilo pomora riba zbog vrućine. Voda u ribnjacima se brzo isparuje a nije je bilo dovoljno ni u proljeće zbog slabih kiša. Tako su ove godine teškoće nastale već u srpnju zbog nenapunjenih ribnjaka i prvi val vrućine ribe su teško podnijele. U takvim težim uvjetima riba ne probavljuje dobro hranu koja je inače jako skupa u odnosu na nisku cijenu u prodaji same ribe. Većina, gotovo 80 posto ribnjaka ima u uzgoju šarane koji se nakon određenog vremena moraju dohranjivati kukuruzom i ječmom koji su isto skupi. Uzgoj šarana traje do tri godine tako da suša uništava mlade i velike ribe odnosno pogubna je za budućnost ako pohara mlađ. Lani je bilo, tumači Filipović, problema s viškom vode i poplavama, a sada je s manjkom i viškom topline. Kad je vruće količine kisika se smanjuju u vodi i tada se ribe ni ne smiju hraniti jer će uginuti. Koliki će biti gubici u odnosu na lani, Filipoviću nije poznato.
(B. Ranogajec)

Frane Ivković, voćar

Situacija nikada nije bila lošija!
Godinama obećavani državni sustav navodnjavanja Drava-Sava spasio bi Slavoniju, tvrdi voćar Frane Ivković koji se već 37 godina bavi uzgojem jabuka. “Abnormalne temperature smanjit će urod za 30 posto, a i količina voća prve kvalitete znatno će se smanjit”, žali se Frane Ivković koji kaže da ovakve vrućine i ovakvu sušu ne pamti u posljenjih 40 godina. “Situacija nikada nije bila lošija!”, kaže. Nešto povoljnija situacija i manji gubici biti će za one proizvođače koji imaju svoj sustav navodnjavanja i zaštitu od tuče, koja ujedno štiti i od sunca. No takvih je uzgajivača voće tek 10 posto kaže Ivković pa će, smatra, ukupni gubici prinosa biti veliki. “Zaštita od tuče košta 15, a navodnjavanje sedam tisuća eura po hektaru. Rijetki si to mogu priuštiti, pa mislim da bi jedino rješenje bila izgradnja sustava navodnjavanja Drava-Sava”, objašnjava Ivković . Kaže da je Ministarstvo upoznato sa stanjem na terenu i da će o mogućim naknadama štete sa seljacima razgovarati početkom rujna na sajmu voćarstva u Donjem Kraljevcu.
(Ana Mlinarić)