Prodajem urbane stambene vile u selu za turizam”, “Nudim poljoprivredne parcele za vikend-turizam”, “Prodajem stan u neboderu, 10. kat, pogled na more, registriran i za iznajmljivanje” i “Nudim staru kuću s 2000 m poljoprivrednog zemljišta, idealno za kamp” neki su od oglasa koji su zapeli za oko predsjedniku Uprave Valamar Riviere.

Na Kongresu hotelijera ilustrirao je tako razne načine koji svi vode u bujajuću apartmanizaciju. Samo je ove godine u našem turizmu 81.000 novih kreveta, većina u obiteljskom smještaju, a čak 31.000 u tzv. nekomercijalnom, u kojem mnogi iznajmljuju po itekako komercijalnim cijenama.

“U cjelini, hrvatski turizam ima dobru startnu poziciju što se tiče smanjenja otiska CO2, sadnje stabala i zelene energije, ali problem je struktura smještaja, odnosno turizam u stambenim zonama koji pojačava sezonalnost i stvara overturizam”, kaže šef Valamarove Uprave Željko Kukurin na kongresu posvećenom održivosti i obrazovanju.

“Još prije deset godina odredili smo se da ne trebamo više od 900.000 ležajeva, a u međuvremenu smo, i to u stambenim zonama, dobili gotovo milijun. Istovremeno, hoteli su ti koji dovode goste, smanjuju sezonalnost, ali kad čine nepunih 10% ukupnih kapaciteta, teško je razvijati održiviji turizam”, upozorava Kukurin.

Hrvatska je među 50% europskih destinacija koje su u 2023. uspjele dosegnuti rezultate iz 2019., a ministrica turizma Nikolina Brnjac podsjeća da će skori Zakon o turizmu “dati alate za praćenje održivosti”.

“Uskoro kreće i potpisivanje ugovora za projekte jačanja konkurentnosti poduzetnika i poticanje zelene tranzicije. Uspjeli smo potrošiti svih 165,9 mil. eura, i to na vrlo kvalitetne projekte”, otkrila je Brnjac.