Rat u Ukrajini otvorio je jednu temu koju su do sada u pravilu u javnosti otvarali iz udruženja Hrvatski izvoznici, apelirajući prije svega na državu, ali i privatni financijski i osigurateljski sektor da se gospodarstvenicima koji posluju na stranim tržištima omogući više pozornosti i zaštite njihovih izvoznih poslova.

No, kao i u slučaju nedavnih potresa, tek se s eskalacijom ratnih sukoba vidi i ozbiljnost samih gospodarstvenika i njihova zainteresiranost za korištenje instrumenata osiguranja, a u ovom slučaju u prvom planu su osiguranja potraživanja.

Jedna od prvih kompanija koja se od izbijanja ratne krize nakon ruske invazije na Ukrajinu, na upit Zagrebačke burze, oglasio i priopćio da su sva njegova izvozna potraživanja osigurana preko banaka ili osiguravajućih društava bio je Jadran Galenski Laboratorij.

Ta farmaceutska kuća, inače snažno prisutna u Ukrajini i Rusiji, koja su i njezina najvažnija izvozna tržišta, naučila je lekciju iz 2014. i 2015. godine pa je, prateći razvoj situacije aktualnu krizu dočekala spremnija, barem u dijelu u kojem je zaštita moguća.

Poslovni dnevnik stoga je krenuo istražiti koliko je praksa osiguranja izvoznih potraživanja uopće uvriježena u Hrvatskoj?

Za informaciju smo se obratili najprije Hrvatskom uredu za osiguranje, gdje su ukazali na zanimljivu činjenicu da se ozbiljnije osiguranjem od rizika neplaćanja iz inozemstva u Hrvatskoj de facto bave samo Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), kao izvozna banka, te njihova tvrtka-kćer Hrvatsko kreditno osiguranje (HKO), koje je specijalizirano upravo za osiguranje potraživanja.

U najvećem domaćem osiguravatelju Croatia osiguranju potvrđuju kako “u pravilu CO ne osigurava, odnosno ima neznatan broj osiguranja potraživanja, a ona nisu izložena ratom zahvaćenim tržištima”.

HBOR, u kojem ističu da izdaju police osiguranja i bankama koje kreditiraju kupce hrvatskih roba i usluga u inozemstvo i time osigurava povrat kredita, u posljednje je dvije godine ovim policama osigurao izvoz na tržišta Ukrajine, Rusije i Bjelorusije u iznosu od gotovo 40 milijuna eura, a trenutna izloženost po poslovima osiguranja u te tri zemlje odnosi se na šest izvoznika, a vrijednost prelazi 15 milijuna eura.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

HKO je, pak, u posljednje dvije godine osiguranjem potraživanja omogućio realizaciju poslova u vrijednosti koja premašuje 85 milijuna eura u ove tri zemlje, a trenutni im je ukupan iznos izloženosti veći od 22,5 milijuna eura, dok procijenjena otvorena potraživanja u ovom trenutku iznose 17 milijuna eura i odnose se na četiri poduzetnika, prema 18 kupaca.

Kao i ostale europske državne izvozno-kreditne agencije, HBOR i HKO privremeno su obustavile osiguranje novih rizika na ova tri tržišta, a navode da su i osiguranici, u dogovoru s njima, privremeno obustavili daljnje isporuke prema kupcima na ova tri tržišta.

Za HBOR je, s obzirom na ratno stanje u Ukrajini i uvođenje sankcija Rusiji i Bjelorusiji, neupitno da će uslijediti otežano plaćanje kupaca iz tih zemalja. A daljnje postupanje je sljedeće – istekom tri mjeseca od dospijeća potraživanja koje nije plaćeno osiguranici mogu podnijeti odštetni zahtjev HBOR-u za isplatu i do 90% osiguranog, a nenaplaćenog potraživanja. U HKO navode i da su u slučaju njihovih osiguranih potraživanja u Rusiji posrijedi farmaceutski proizvodi, dakle segment koji nije pod međunarodnim sankcijama, ali je trenutno neizvjesna situacija s plaćanjima, te će s osiguranicima definirati daljnja postupanja.

Inače je riječ o kupcima koji su u Rusiji vrlo snažni distributeri i proizvođači farmaceutskih proizvoda sa značajnim udjelom na tom velikom ržištu. Za HKO je ovo i prvo iskustvo s osiguranjem potraživanja u zemljama u kojima su izbili ovako ozbiljni ratni sukobi.

Tamara Perko predsjednica Uprave HBOR-a/J. Regović/PIXSELL

Na domaćem terenu
Osim izvoznih, HKO se bavi i osiguranjem potraživanja na domaćem tržištu, dapače, taj dio čini 58% ukupno osiguranog prometa. No, za razliku od odnosa vrijednosti osiguranog prometa, sam broj poduzetnika koji osiguravaju potraživanja ipak je veći kod izvoznika, jer od oko 100 osiguranika kod HKO-a njih 70-ak osigurava izvozna potraživanja.

Zanimljiv je i podatak da je lani ukupna vrijednost prijavljenih izvoznih potraživanja bila 4,5 milijardi kuna i u odnosu na prethodnu godinu porasla je za čak 56%. Prema riječima Ružice Adamović, članice Uprave HKO-a, riječ je o izvoznim poslovima realiziranim prodajom kupcima (njih oko 2,6 tisuća) u preko 65 zemalja, a najvećim dijelom riječ je o članicama EU i susjednim zemljama, dok je udjel izvoza u Rusiju bio oko 4%.

U HKO-u kažu da i vrijednost osiguranih poslova u Rusiju bilježi rast, 2020. prijavljeno je bilo 263 milijuna kuna, a lani 306,5 milijuna. Slično je i s Ukrajinom, u 2020. zaštita je tražena za 4,3 milijuna, a lani za 14 milijuna kuna potraživanja. Za punu sliku valja znati da je izvoz u Rusiju lani iznosio 1,54 milijarde, a u Ukrajinu 435 milijuna kuna.

Najčešće za osiguranja potraživanja dolaze izvoznici iz prerađivačke industrije, od farmaceutske i proizvodnje stakla do papirne, prehrambene, metalne i drvne industrije, ali i trgovci, izvoznici iz poljoprivrednog sektora, IT usluge, te prijevoza.

Što se tiče veličine izvoza, Ružica Adamović navodi kako neki izvoznici u osiguranje prijavljuju samo dio svojih isporuka prema nekolicini kupaca, dok neki osiguravaju sav ili većinu izvoznog prometa. Godišnje vrijednosti izvoza prijavljenog u osiguranje mogu se inače kretati od 5 milijuna do preko 500 milijuna kuna po izvozniku.

Uobičajeni rizici
“Osiguranje potraživanja funkcionira na način da osiguranici kontinuirano prijavljuju u osiguranje kupce kojima namjeravaju isporučivati ili isporučuju robu i usluge, a HKO provjerava te kupce, odobrava primjerene limite prema svakom kupcu i kontinuirano prati plaćanja tih kupaca.

U slučaju neplaćanja se provode mjere umanjenja rizika kroz aktivnosti naplate ili se u slučaju nemogućnosti naplate od pojedinog kupca, sukladno uvjetima osiguranja isplaćuje osigurnina”, pojašnjava Ružica Adamović, dodajući da su uobičajeni rizici koji su pokriveni osiguranjem – insolventnost kupca ili rizik produženog neplaćanja, koji mogu biti rezultat uobičajenih komercijalnih rizika ili zbog utjecaja političkih rizika.

U HBOR-u, na čijem je čelu predsjednica Uprave Tamara Perko, očekuju u idućem razdoblju, s obzirom na trenutnu političku i gospodarsku situaciju, povećanje potražnje za HBOR-ovim programima osiguranja izvoza, kao i za onima u HKO-u.

“Neugovaranje police osiguranja potraživanja kratkoročno je mala ušteda u odnosu na veličinu potencijalnih gubitaka koji mogu nastati u vremenu velikih neizvjesnosti, kao što se nažalost i sada pokazalo”, upozoravaju iz HBOR-a.