Protestnim izlaskom dopredsjednika Nadzornog odbora Uljanika Đina Šverka, koje je taj sindikalac opravdao neslaganjem s nekretninskim biznisom na kojem stoji i novi program restrukturiranja brodogradilišta, blokirat će se daljnje odlučivanje u pulskom škveru.

Krajem tjedna, kako je Šverko objasnio, trebao se sastati NO da odobri novi prijedlog programa, no on mu ne želi dati kvorum. Odobravanje programa unutar Uljanika morat će, dakle, pričekati drugu polovicu listopada, nakon što skupštine dioničara i izbora novog NO-a. U međuvremenu će se, nema sumnje, zapaliti političke i radničke linije u Rijeci i Puli, budući da država nema prostora za osiguranje novih pozajmica za plaće iz proračuna.

Dodatno ulje na vatru izlio je jučer i ministar gospodarstva Darko Horvat, najavivši da se već idući tjedan može očekivati odluka o isplati tri minimalne plaće, što upućuje da se ide prema scenariju stečaja. Ono što zabrinjava sve koji žele vidjeti nastavak gradnje u škverovima jest da se i u tako nategnutoj situaciji ne izgubi povjerenje kupaca s kojima su ugovoreni brodovi u Uljaniku i 3. maju.

Već sada "vise" četiri broda kanadskih naručitelja, a otkažu li ih, uz još jednu gradnju u Uljaniku za koju se kroz desetak dana može aktivirati pravo raskida ugovora, de facto ova dva brodogradilišta ostaju bez ozbiljnog posla. Time se otvara i pitanje je li potreban program restrukturiranja i što njime može biti obuhvaćeno.

Predsjednik Uprave Uljanika Gianni Rossanda ovih je dana najavio da novi program uključuje izdvajanje 3. maja, no, osim što bi njihov "razvod braka" iziskivao puno posla na utvrđivanju međusobnih prava i obaveza koja treba razgraničiti, gubitkom NO-a doveden je u pitanje i taj scenarij. Iz 3. Maja predstavnik radnika Juraj Šoljić jučer je Vladi uputio apel da ih se zaštiti i osigura nadzor nad izdvajanjem i prodajom 3. maja, za što je nedavnim promjenama statuta NO-u olakšan proces.

Horvat je, inače, potvrdio da je po raskinutim ugovorima dosad samo Splitska banka protestirala državno jamstvo i da je iz proračuna plaćeno 48 milijuna eura. Prijeti aktiviranje još milijardu kuna jamstava, a ne uspiju li pregovori s kupcima da se nastave gradnje koje su u višoj fazi privedenosti, taj će iznos porasti na 2 milijarde kuna.