U energetski sektor i učinkovitost te JPP projekte do 2020. godine planira se uložiti ukupno 122 milijarde kuna
Udjel vlastitih izvora energije u Hrvatskoj pada posljednja dva desetljeća, a trenutačno je na razini 55 posto, uz godišnji uvoz više od 17 milijardi kuna raznih energenata.
Dok se čeka dovršetak rasprave o Ombli, drže u CEI-u, pozornost treba usmjeriti na manje projekte
Udjel vlastitih izvora energije u Hrvatskoj pada posljednja dva desetljeća, a trenutačno je na razini 55 posto, uz godišnji uvoz više od 17 milijardi kuna raznih energenata.
Dok se čeka dovršetak rasprave o Ombli, drže u CEI-u, pozornost treba usmjeriti na manje projekte
Ne poduzmu li se ulaganja u energetici, procjenjuje se da će 2030. Hrvatska morati uvoziti čak 70 posto energije. Promjena toga trenda glavni je zadatak koji je stavljen pred Centar za praćenje energetskoga sektora i investicije (CEI), u kojem očekuju da će funkcionirati kao krizni menadžment i postojati otprilike osam godina, tijekom kojih bi u tom sektoru trebale biti realizirana ulaganja od ukupno 100 milijardi kuna. Uz to u energetsku učinkovitost, koja je također pod njegovom ingerencijom, uložit će se osam milijardi kuna, a u JPP projekte 14 milijardi kuna, odnosno na godišnjoj će se razini pod izravnim nadzorom CEI-a investirati ukupno oko 15 milijardi kuna do 2020. godine. Budući da se očekuje rast i cijena i potrošnje energije, Hrvatska nema razloga ne ulagati u vlastite izvore, a problem je što će efekte trebati čekati godinama, a uz to nedostaje i projekata. Najspremniji su Plomin C i HE Ombla, a dok se još čeka dovršetak rasprave o Ombli, Dragan Marčinko, šef CEI-a, ističe kako se pozornost treba usmjeriti na realizaciju manjih projekata, poput hidroelektrana Podsused, Senj i Dubrovnik 2. Što se projekta LNG terminala tiče, u CEI-u ističu kako se sve vratilo na početak, odnosno priprema se posve novi projekt, a trenutačno je u fazi izrade studija izvedivosti i idejno rješenje.
Podbacile fasade
CEI poziva na radionice
Slab interes iskazan je za prve natječaje koji su išli iz CEI-a za projekte energetske učinkovitosti i obnove fasada javnih zgrada. Raspisani su natječaji za 20 objekata vrijednosti više od 50 milijuna kuna, no zbog nerazumijevanja novog modela rada javio se jako mali broj zainteresiranih, pa CEI poziva poduzetnike sa se jave i uključe u edukaciju kroz radionice, kojima će ih uvesti u realizaciju projekata. Za razliku od ranijega modela, natječaj sada ne sadrži troškovnike, nego ponudu kroz projektni zadatak radi projektant s kojim se investitori, građevinci, moraju povezati.
Registar investicija
Idući tjedan CEI će objaviti i natječaj za tehnološko rješenje za Registar investicija, koji bi trebao zaživjeti do kraja godine. On bi svima trebao omogućiti uvid u investicijski potencijal. Bit će dostupni podaci o projektima, planovima i sudionicima, fazi realizacije i preprekama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.nema logike jer sve je više iskopčanih
Čaćić koji je evidentno nesposoban traži “quick wins” i ne pita za cijenu, a možda ima i interesa. Šta je sa projektima na Dravi i Savi koji su lakše ostvarivi?
i još da dodam, neka mi milanović ili čačić objasne kako to da oprema za mini solarnu elektranu od 10 kWh košta cca 70000 TK, a papirologija, projekti, i sve ostalo nepotrebno košta 140 000 TK. tko tu kome hoće dobro. i još bi najbolje bilo kada bi sve to išlo preko banke uz kamatu 9,89%. koji sub to mamlazi i lopovi i muljatori
gdje ste energetičari, ima li ijedan u vlasti da razumije ovu temu – NEMA. oni su završili političku filozofiju i ispiru nam novčanike svojim mudroslovstvom, zaista sve stručnjak do stručnjaka
Uključite se u raspravu