Europska komisija prekosutra objavljuje dva dokumenta koja su vrlo važna za Hrvatsku europsku perspektivu. Riječ je o izvješću o napretku, koje EK svake godine priprema za sve zemlje kandidate (Hrvatska, Turska), kao i za potencijalne kandidate (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija) te o strategiji daljnjeg širenja Unije. Komisijin prijedlog strategije proširenja bit će temelj za raspravu na summitu čelnika EU sredinom prosinca.

Širenje tek dugoročno
Kako temeljem neslužbenih izvora ovih dana objavljuju strani i domaći mediji, u izvješću o napretku Komisija konstatira kako niti jedna od zemalja jugoistočne Europe ne može računati na članstvo u Uniji u kratkoročnom razdoblju, nego u srednjoročnom ili dugoročnom, pri čemu srednjoročno znači tri do pet, a dugoročno više od pet godina. EK u dokumentu ustvrđuje kako se prije daljnjeg širenja mora riješiti pitanje institucionalnog okvira jer je sadašnji dizajniran za 27 zemalja članica, a taj će broj biti popunjen 1. siječnja 2007. godine. Izvješće o napretku Hrvatske, prema francuskom dnevniku Le Figaro, bit će strože od očekivanog. ”U Europskoj uniji, koja ne žuri s proširenjem, procjena napretka koji je Hrvatska učinila u pristupnim pregovorima bit će stroža nego se očekivalo”, piše francuski dnevnik spominjući kao hrvatske “grijehe” “nedostatak entuzijazma u implementaciji manjinskih prava i kod pomoći povratku izbjeglica, nedovoljnu borbu protiv korupcije, nedostatke kod izbora sudaca, slobode kretanja kapitala i reformama tržišta”. Makedonija se bila nadala da će u izvješću dobiti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU, ali Europska komisija prekosutra će joj uručiti odbijenicu. Od Skoplja će se tražiti ubrzanje političkih reformi, jača borba protiv korupcije te poboljšanje odnosa s albanskom manjinom.

Bez određivanja granica
Srbija će biti pohvaljena za ekonomsku stabilnost, ali će i dalje biti zakočena u nastvaku pregovora o Sporazumu o stablizaciji i pridruživanju dok su haaški bjegunci, u prvome redu Ratko Mladić, i dalje na slobodi. U strategiji daljnjeg širenja najavljuje se da neće biti primanja veće skupine zemalja istodobno, nego da će države ulaziti pojedinačno, ali se predviđa i da će uvjeti za zemlje kandidate biti teži nego dosadašnji. Vrlo je izgledno da će ovaj strateški dokument lideri Unije prihvatiti na summitu u prosincu iako on ne ispunjava zahtjeve nekih članica, poput Austrije i Francuske, koje bi željele da Unija već sada odredi i svoje konačne granice. No Barrosov tim, kako se doznaje, u dokumentu se opredijelio za stav da EU određuju njezine vrijednosti a ne geografija.

Komisija nije zaslijepljena akcijskim planovima nego čeka punu provedbu

Budući da u pregovorima s Hrvatskom Europska unija prvi put primjenjuje sustav preduvjeta (benchmarks) za otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima europske pravne stečevine, da bi se zaključilo na kojim područjima Hrvatska, prema procjeni Bruxellesa, i dalje loše stoji nisu potrebni posebni proročanski talenti. Ono gdje je EU postavila mjerila očito su “slabe točke” u kojima Hrvatska znatno zaostaje za europskim standardima, čak toliko da konkretni pregovori o usklađivanju pravne stečevine, odnosno o izuzecima i prijelaznim rokovima ne mogu niti početi. To će sigurno biti i “bolne točke” na koje će Europska komisija upozoriti i zbog kojih će Hrvatsku “kuditi” u izvješću koje prekosutra službeno objavljuje. Preduvjete za početak pregovora Hrvatska je do sada dobila za sedam poglavlja. Najviše, četiri mjerila, treba ispuniti u poglavlju tržišnog natjecanja te pravosuđa i temeljnih prava, tri mjerila – u poglavlju slobode kretanja roba, po dva mjerila u poglavljima javnih nabava i slobode kretanja kapitala te po jedno u poglavljima socijalne politike i zapošljavanja te pravde, slobode i sigurnosti. Četiri preduvjeta koje Hrvatska morati ispuniti prije otvaranja pregovora za poglavlje pravosuđe i temeljna prava obznanjena su proteklog tjedna. EU će tražiti da reformira sustav vježbeništva, donese zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i racionalizira mrežu sudova, a jedan je od benchmarka i uspostava učinkovite provedbe i praćenja primjene akcijskog plana borbe protiv korupcije, posebice one na najvišim razinama. Da će naglasak u ovogodišnjem izvješću o hrvatskom napretku biti upravo na primjenama strategija i akcijskih planova, najavio je još prije mjesec i pol dana šef delegacije EK u Zagrebu. Već tom prigodom Degert je najavio kako će u izvještaju biti dano do znanja da Bruxelles nije “zavaran” sjajnim hrvatskim dokumentima nego da primjećuje kako realizacija znatno zaostaje za “papirima”. Komisijina poruka posebno će biti oštra u vezi s procesuiranjem slučajeva korupcije budući da se ocjenjuje kako na sudovima završe samo “sitne ribe”, dok su akteri korupcije na najvišim razinama još nedodirljivi. Isto tako, EK neće pozdraviti prijedlog zakona o financiranju političkih stranaka koji je trebao pridonijeti borbi protiv korupcije u politici, ali mu nedostaje najvažniji dio – ne pokriva financiranje predizbornih kampanja. Dugotrajana hrvatska boljka, koja se također, kako često upozoravaju čelnici EK, još ozbiljno ne tretira jest javna uprava pa i nju čeka zapaženo mjesto u popisu hrvatskih problema na koje će se upozoriti u preksutrašnjem izvješću.

Beogradu zatvorena vrata sve dok Mladić ne bude u Haagu

Europska komisija u svom će godišnjem izvješću reći da Srbija nije uspjela ispuniti uvjete za nastavak pregovora s Europskom unijom, izjavila je jučer direktorica ureda srbijanske vlade za pridruživanje EU Tanja Miščević. U izvješću će stajati da Beograd nije ispunio političke uvjete za nastavak pregovora s EU, a znamo o kojim uvjetima je riječ: suradnji sa sudom u Haagu”, kazala je. Komentirajući najave kako bi se pregovori mogli nastaviti i prije uhićenja ratnog zločinca Ratka Mladića, rekla je da nitko u Srbiji ne može odrediti što točno znači suradnja s Haaškim sudom. “I meni i bilo kome drugom u ovoj zemlji nemoguće je odrediti što znači puna suradnja, to odlučuju sam sud u Haagu, EU i države članice”. Dodala je da po definiciji glavne tužiteljice Carle Del Ponte puna suradnja znači “Mladić u Haagu”. Međutim, upozorava kako se o tom pitanju razilaze i zemlje članice, te stoga treba pričekati EU i Haag da potvrde kako su uvjeti ispunjeni. Iako nije u potpunosti upoznata s izvješćem Komisije koje bi moglo predložiti zastoj u daljnjem širenju EU, Mišćevićeva vjeruje kako je već sada jasno da se nijedna zemlja zapadnog Balkana iduće godine neće znatnije približiti Europi.

Igor Medić

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom