Dno smo dosegnuli, ali za razliku od svijeta, kod nas nema impulsa rasta. Pitanje jest hoćemo li i koliko dugo puzati po dnu, odnosno kada će se pokrenuti gospodarski ciklus“, tim je riječima neovisni ekonomist Velimir Šonje otvorio panel ”Kriza – početak kraja ili kraj početka?” na 3. Međunarodnoj konferenciji fondovske industrije u Opatiji.
Glavni makroekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb ponovio je raniju prognozu o padu BDP-a od 5,5 posto u 2009. te stagnaciji mjerenoj nultim rastom BDP-a u 2010. “Nebitno je govori li prognoza pada o 5,5 ili 6 posto, kako to vidi HNB. Bitno jest da je kolač manji za toliko i sljedeće godine ostaje isti”, kazao je Škreb. Okupljenim fond menadžerima poručio je: “Prognoze su tu, no ne treba im previše vjerovati, pri odlučivanju koristite svoje glave”.Slične prognoze ima i prvi ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević za kojega je 2009. godina dosezanja dna, a 2010. godina stagnacije.“Cijene kredita bit će visoke, uvjeti kredita strogi što će stvarati pritisak na slabljenje investicija i BDP-a”, kaže Starčević. Iako inflacija trenutačno ne predstavlja problem, sljedeće bi godine mogla porasti, dogodi li se inozemni rast cijena energenata i sirovina o kojima je Hrvatska ovisna.Ono što je klijentima banaka top-tema, snižavanje kamatnih stopa na kredite, Starčević smatra nerealnim. “Generalno, dolazimo u vrijeme veće diverzifikacije kamata. Iako je likvidnost na tržištu odlična, pitanje je tko može dobiti kredit i po kojoj cijeni. Kreditiranje je zatvoreno za rizične klijente dok god traje recesija i stagnacija”, ističe Starčević.Glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić, u 2010. očekuje porast nezaposlenosti, smanjenje udjela duga kompanija i daljenji pad ekonomske aktivnosti. On smatra “kako udio loših kredita bude rastao, banke će preferirati kreditiranje manje rizičnih klijenata, odnosno državu”. Najave države o smanjenju javnih rashoda ekonomisti drže upitnima i s tom mogućnošću ne računaju. Monetarna politika neće se bitno mijenjati, složni su, jer su fiskalni rizici i dalje nepoznanica. Rasprava se dotaknula i nedavnog zaduženja ministra Ivana Šukera od 1,5 milijarde dolara i održivosti ekonomske politike zaduživanjem.“U kratkom roku ne bi trebalo doći do bitnih promjena, ali ne riješi li se pitanje vanjskih neravnoteža, premija rizika Hrvatske može porasti već unutar šest mjeseci”, kaže Škreb. Na pitanje koja je gornja granica nakon koje zaduživanje postaje opasno, panelisti kažu da takve magične crte nema. Iako će udio duga u BDP-u sljedeće godine dosegnuti 100 posto, problem nije njegova visina već trošak servisiranja, kaže Starčević. Da se promijeni fiskalna politika, monetarna bi dobila poticaj za relaksaciju, smatra Stojić. No, da se kojim slučajem poveća količina novca u sustavu, ne bi raslo i kreditiranje jer banke ne bi odobravale kredite rizičnim klijentima,
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu