Od Nove godine Hrvatsku će zapljusnuti veliki val povećanja opterećenja rada – osim najglasnije Rijeke koja je zbog porezne reforme Vlade najavila odluku o povećanju prireza porezu na dohodak s 12 na 15 posto, takve poteze intenzivno pripremaju i u velikom broju drugih gradova i općina.

Već su službeno svu proceduru uvođenja prošli su gradovi Ogulin i Donja Stubica, u kojima će se po prvi puta obračunavati prirez po stopi od 10 posto. Uvođenje prireza slijedi i u opinama Babina Greda (5 posto), Donji Kukuzari (6 posto), Klis i Okučani (10 posto), a povećanje stope prireza već je utvrdila općina Dubovačko primorje, u kojemu će od 1. siječnja prirez s dosadašnjih 8 porasti na 10 posto. Među onima koji podižu prirez biti će i Duga Resa, u kojoj dosadašnji 5-postotni prirez zamjenjuju novim duplo većim. No, neslužbeno iz udruge gradova kažu kako iz dana u dan stižu informacije s terena o velikom broju onih koji bez nepopularnih mjera poput snažnijeg prireza ili dizanja komunalnih naknada, drugačije neće biti u stanju zatvoriti proračun za 2015. godinu.

Sam gradonačelnik Rijeke Veljko Obersnel protekih je dana pokušavao objasniti kako su smjernice iz Ministarstva financija i zakonske izmjene kojima se dira u temelje lokalnih proračuna dobiveni u zadnji čas, te ne skriva da mu je krojenje proračuna za iduću godinu bio najteži zadatak u desetljeće i pol koliko je na čelu Rijeke. Prirezom bi trebao nadoknaditi oko 11 milijuna kuna izgubljenih smanjenjem poreza na dohodak, no kroz tri će mjeseca, obećao je, provesti analizu iz koje će moći sagledati je li to bilo nužno i eventualno promisliti o promjeni odluke. Slične poruke stižu i iz ostalih gradova koji slijede primjer Rijeke. No, u ovom trenutku, uvjeravaju svi, manje bolno rješenje nemaju da bi osigurali financiranje grada, a nakon što im je središnja država svojim mjerama regionalne politike i rasterećenja građana uzela 2 milijarde kuna.

Koliko će prirezima gradovi i općine nadomjestiti smanjenih prihoda, u ovom trenutku još nema konkretnijih procjena, no biti će značajno ispod navedenog iznosa. Istina, pojedini veliki gradovi posežu za nekim drugim rješenjima, pa će Split primjerice zadržati prirez od 10%, ali će za 10% povećati komunalne naknade. Takav potez slijedi i u Zaprešiću, čiji je gradonačelnik Željko Turk, najavio povećanje tog tereta za 15%. Među onima koji ne gledaju pozitivno prema dizanju prireza su i gradske vlasti Osijeka, koji s Vinkovcima drži jednu od najviših stopa prireza, 13%. Njih će, nakon usvajanja Obersnelovog prijedloga, preskočiti Rijeka, koja je do prije pet godina, kada je imala prirez od 6,25%, bila u redovima gradova s najmanjim stopama prireza u zemlji.

Sada je Rijeka na drugom mjestu, nakon Zagreba kojemu je prirez od 18% zamrznut. Obersnel i danas pojašnjava kao i prije pet godina kako je to najbolji način osiguranja prihoda nužnih zbog loše politike na razini središnje države. "Ovim se prijedlogom ne ponosim, ta odluka jedna je od težih koje sam morao donijeti i ne radi se samo o tome da 'nije popularna', nego je i u svojevrsnom neskladu s mojim promišljanjem socijal-demokratske politike. No, unatoč svemu tome – ova je odluka neizbježna", poručio je prije pet godina Obesrnel, a jednaku poruku šalje i danas. Prirez, kako pojašnjava, obuhvaća sve zaposlene, dok se povećanjem ostalih prihoda, prvenstveno komunalnih naknada, udara na sve građane.

Većina odluka o povećanju komunalnih naknada nepovoljno će se odraziti na komunalnu infrastrukturu, jer će se novci usmjeravati u socijalne namjene. Nadomještanje sredstvima iz EU fondova zahtijevat će i vremena i vlastitih sredstava kojima gradovi moraju sudjelovati u projektima. S druge strane, odluke o promjeni politike prireza ne bi, tvrde stručnjaci, trebala imati značajniju ulogu u pogledu konkurentnosti između gradova. Nulte su stope prireza u pravilu imale siromašne lokalne sredine, te one koje su taj instrument koristile da podignu svoje mjesto na desinacijskoj listi za ulaganja, poput Koprivnice, Samobora, Ploča… Ipak, upućeni uvjeravaju da će u razvoju najveću ulogu imati promjene komunalnih doprinosa, koje ulagači najizravnije osjećaju. Umjesto prirezom i komunalnim davanjima, analitičari procjenju da bi gradovi zapravo mogli kompenzirati gubitak prihoda u svojim proračuniam tek uvođenjem poreza na imovinu. No, prije toga, upozoravaju, nužno je provesti reformu lokalne uprave, kako se ne bi nastavilo hraniti neučinkoviti aparat.