Kreće nova privatizacija Luke Vukovar, nepoznanica je puno

Autor: Marija Brnić , 28. kolovoz 2021. u 09:36
Foto: PD

Procjenu vrijednosti rade vanjski stručnjaci, ali na natječaj CERP-a za taj posao nije se javila niti jedna od revizorskih i brokerskih kuća.

Sedam godina od nerealiziranog prvog pokušaja, Luka-Vukovar OPET kreće u privatizaciju. Uz požešku Lipovicu, čiji je postupak prodaje većinskog vlasničkog udjela u tijeku, bit će to i najvažniji projekt koji pokreće Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).

Ta je privatizacija najavljena i u godišnjem planu CERP-a za 2021., a natječaj će, kako nam je potvrđeno u CERP-u, biti objavljen tek krajem ove ili početkom iduće godine. Razlog je priprema dokumentacije, za koju je potrebna stručna procjena vrijednosti.

Nju po propisima provode “vanjski” stručnjaci koje CERP angažira temeljem godišnjih ugovora. No, ove godine taj je postupak zapeo iz tehničkih razloga, jer se na prvi natječaj za taj posao nije javila niti jedna od revizorskih i brokerskih kuća koje se standardno natječu.

Procijenjena vrijednost tog posla inače je 240 tisuća kuna uvećano za iznos PDV-a. U međuvremenu, natječaj za procjenitelje je ponovno otvoren i prema zadnjim informacijama i signalima koji dolaze očekuje se da će ovog puta biti uspješan i da će do 10. rujna pristići ponude.

Za Luku-Vukovar to znači da bi u jesen započela nova procjena vrijednosti. Nova, jer je prije godinu dana već provedena prva, a na upit zašto se taj postupak ponavlja, iz CERP-a odgovaraju kako je lanjska provedena temeljem podataka o poslovanju u 2019. i prvoj polovici prošle godine, te da zbog otežanih uvjeta u kojima se poslovalo zbog korone potreba utvrditi novo stanje vukovarske tvrtke.

65

zaposlenika ima Luka Vukovar, a dobit je ostvarila čak i u pandemijskoj 2020.

No, privatizacija je u pripremi, a prema neslužbenim informacijama interes potencijalnih ulagača postoji, kao uostalom i prije sedam godina, kada je zaprimljeno pet ponuda inozemnih tvrtki i jedne domaće.

Sada bi zanimanje moglo biti još i veće, jer nakon ulaska Hrvatske u šengenski prostor Luka-Vukovar postaje i ulazna riječna luka u EU.

Računa se da bi kandidata za preuzimanje bilo među tvrtkama iz domene riječnog prijevoza i trejderskim kompanijama iz mnogih zemalja, od Nizozemske, Austrije do Rumunjske i Srbije, ali i moguće i domaćih, poput Petrokemije koja je i važan korisnik Luke ili vukovarskog PPD-a.

No, zasad se nitko ne izjašnjava, samo se prati pripreme privatizacije, jer taj pothvat u ovom trenutku ima previše nepoznanica i otvorenih pitanja.

Prva neizvjesnost zbog koje je malo izgledno da proces bude okončan već u prvom krugu problem je koncesije koju Luka-Vukovar ima do 2026. godine.

Zakonski okvir, naime, onemogućuje da država prije isteka postojeće koncesije izda novu niti je moguće da kao prodavatelj zajamči budućem vlasniku da će nakon tog vremena dobiti novu, 50-godišnju koncesiju.

Za pet godina, dakle, vlasnik će morati kao i potencijalni drugi interesenti na javni natječaj za koncesiju.

Izmještanje luke

Luka-Vukovar već ima u planu investicijske projekte, jer na postojećih 2,2 hektara nema mogućnosti proširenja kapaciteta. Jedna od mogućnosti otvorila bi se eventualnim projektom stavljanja u funkciju neoperativne imovine Borova, čijih bi 18,5 hektara otkupila država, odnosno Lučka uprava, a na toj lokaciji Luka-Vukovar bila bi zainteresirana za gradnju svojih novih terminala za pretovar i skladišnih kapaciteta.

Za daljnje poslovanje i investicijske projekte, međutim, važna će biti i realizacija projekta Višenamjenskog kanala Dunav-Sava, vrijednog više od milijardu eura, koji predviđa izmještanje Luke-Vukovar s postojeće lokacije.

Taj projekt ugrađen je u državnu razvojnu strategiju, no protivljenje, i to od svih političkih opcija dolazi s razine Grada Vukovara, koji njegovu realizaciju vidi slabljenjem pozicija Luke i rušenjem temelja za njezin razvoj. Što od tih opcija za Luku-Vukovar može očekivati budući investitor još je teško procijeniti i bit će zacijelo predmet budućih lobiranja.

Luka-Vukovar tako će, po svemu sudeći, biti rijedak slučaj u hrvatskoj privatizacijskoj praksi u kojemu zastoje i dovođenje u pitanje interesa neće prouzročiti poslovanje tvrtke i njezina financijska slika.

Tvrtka koja broji 65 zaposlenika posljednjih godina posluje “u plusu”, čak je i u korona-godini imala dobit, iako su prihodi, u uvjetima općeg smanjenja prometa, bili manji, pali su s 14 milijuna iz 2018. na 13 milijuna kuna.

Iz ranijih godina Luka-Vukovar ima 4,8 milijuna kuna prenesenih gubitaka, no rijetka je tvrtka koja uopće nema kreditnih zaduženja, a vrijednost temeljnog kapitala iznosi 35,7 milijuna kuna.

Iz kratkog razgovora s direktorom Marijanom Kuprešakom doznajemo i da je za lanjske rezultate, osim korone, važna bila i investicija u elektrifikaciju željeznice, a koja je traga na poslovanje ostavila i u ovoj godini.

Obustava prometa

Zbog intenzivnih radova koji su u tijeku izloženi su učestaloj obustavi prometa, čak i većoj nego je bilo najavljeno, a kao posljedica te izvanredne situacije neki su i preusmjerili svoju robu mimo Luke-Vukovar.

Dovršetak radova na elektrifikaciji željezničke infrastrukture planiran je do kraja iduće godine, ali najveći dio grubih radova bit će završen ranije, pa u Luci-Vukovar očekuju da će se već krajem ove godine normalizirati promet.

S obzirom na to da su u međuvremenu neki od partnera prešli na skuplji, kamionski promet, jedno od privremenih rješenja o kojem se pregovara s resornim vladinim ministarstvima jesu i financijske kompenzacije za pokrivanje dijela razlike u cijeni.

Najava da će Luka-Vukovar ići napokon u privatizaciju jest bitna novost, no s obzirom na sve navedene nepoznanice i moguće zamke za investitore, teško je očekivati da će se uspjeti odraditi brz i jednostavan postupak prodaje po sistemu “viđeno-kupljeno”.

Komentirajte prvi

New Report

Close