Radi smanjenja troškova Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) odlučio je provesti detaljnu kontrolu svih bolovanja. Kako je priopćeno iz direkcije HZZO-a, u srijedu je održan sastanak s rukovoditeljima svih 20 područnih ureda, a kao glavni problem pokazala se visoka stopa bolovanja koja opterećuje gospodarstvo u cjelini.

Zbog toga je u suradnji s Ministarstvom zdravstva odlučeno da se iduća dva tjedna provede intenzivna kontrola u područnim uredima s najvišom stopom bolovanja, i to u Splitu, Osijeku i Gospiću, ali i drugdje. “S obzirom na globalnu gospodarsku krizu koja se reflektira i na Hrvatsku te u skladu štednje i smanjenja troškova, i HZZO će poduzeti sve potrebne mjere kako bi se spriječili nepotrebni troškovi”, stoji u priopćenju. A da u ovim bremenitim danima treba štedjeti i na bolovanjima, slažu se i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Podsjećaju da je u Hrvatskoj najveći broj dana bolovanja po radniku, što predstavlja velik gubitak, i to uglavnom za poslodavce. Kako objašnjava Jasna Kulušić, direktorica radno pravnih odnosa pri HUP-u, hrvatski je zakon rađen prema primjeru iz Njemačke prema kojem je svaki radnik prvih 42 bolovanja na teret poslodavca. “No u Njemačkoj se to odnosi samo na prvo bolovanje u tekućoj godini, a u nas je ta privilegija konstantna, pa i liječnici njome manipuliraju. Nerijetko se događa da liječnik nakon 42 dana zatvori osiguraniku bolovanje te mu već sutradan otvori drugo pod novom šifrom kako bi radniku održao primanja. S druge strane ako je radnik na bolovanju dulje od 42 dana, poslodavac dobije naknadu HZZO-a tek nakon šest mjeseci”, navodi Kulušić te dodaje da u vrijeme krize tolika odgoda u plaćanju naknade prevelik gubitak i trošak koji ne pomaže oslabljenoj likvidnosti brojnih poduzeća. No sindikati se s takvim objašnjenjem ne bi složili.

Prema riječima Ane Knežević, predsjednice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ljudi zbog krize više obolijevaju. “U strahu su za posao i egzistenciju, zato je i porasla prodaja antidepresiva i broj bolovanja”, tvrdi Knežević. Prema podacima HZZO-a u 2007. godini svaki aktivno zaposlen osiguranik na razini Hrvatske u prosjeku je bolovao 12,4 dana. Najveći broj dana bolovanja HZZO je zabilježio u Gospiću, i to čak 14,18 dana, što je više od dva radna tjedna. Na razini Hrvatske dnevno je zbog bolovanja s posla izostajalo 61.332 radnika, odnosno 3,9 posto od ukupno aktivnih osiguranika, a zanimljivo je da je broj dnevno bolesnih čak veći od radno aktivnih osiguranika u 14 područnih ureda. Najveća stopa bolovanja na teret HZZO-a zabilježena je u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva, zatim u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, u prerađivačkoj industriji te ribarstvu. U prošloj godini stopa bolovanja u Gospiću također je najviša u Hrvatskoj (4,13), slijedi Bjelovar (4,03), Osijek te Zagreb. U siječnju ove godine bilo je ukupno 804,7 tisuća dana bolovanja.