Podaci za posljednja tri mjeseca pokazuju da su mjere za očuvanje radnih mjesta (ORM) Ministarstva rada i mirovinskog sustava polučile uspjeh.

Nakon pada broja osiguranika HZZ-a došlo je do preokreta, a početna reaktivacija poslovnih aktivnosti nakon prestanka lockdowna razlog je za 11.204 više zaposlenih u 12 dana lipnja u odnosu na kraj svibnja. Iznio je to ministar rada Josip Aladrović na jučerašnjem radnom doručku u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham) u Hrvatskoj.

Zaključno s isplatama ORM-a za lipanj proračun će to ukupno stajati od 8,8 do 9,5 milijardi kuna, kazao je ministar i najavio uskoro mjeru skraćenog radnog vremena s financiranjem kroz program SURE Europske komisije, u trajanju od lipnja do kraja godine. “Očekujemo da većih problema u tehničkoj provedbi neće biti i da ćemo još jednom pružiti potporu i poslodavcima i radnicima. Takvom mjerom imat ćemo stabilnost na tržištu rada”, izričit je Aladrović.

Situaciju nimalo ne olakšavaju sektori koji su manje otporni pa će biti teško sačuvati radna mjesta u tim okvirima, no država kani pomoći da se prebrodi situacija za veće subjekte koji zapošljavaju 10 i više radnika. Manji je neće moći koristiti, navodno zbog otežane kontrole.

“Financiranje po radniku predviđa se u iznosu do 2000 kuna za 50% neiskorištenog radnog vremena. Radi se o razmjernom dijelu između 10 i 50% od 2000 kuna prema tome koliko će već biti neproduktivnih sati. To nije mjera koja je jednostavna za provedbu poput ranijih mjera, i trebat će veća odgovornost radnika i poslodavaca. Tehnički ćemo učiniti sve da bude na vrijeme i u skladu s programom”, poručuje Aladrović.

“Bilo bi idealno kada bi mjere za lipanj i sljedeće mjesece bile horizontalne i uključile sve gospodarske subjekte s padom većim od 50%, ali mislim da je s najavom uključivanja destination retaila uključena i zadnja veća grupa tvrtki kojima je pomoć potrebna”, komentira Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika. Pozdravljaju, kaže, i povratak mjera za samozapošljavanje, koje će biti bitne za oporavak gospodarstva, pogotovo kada nakon jeseni i turističke sezone poraste broj nezaposlenih.

“Argument da je teško nadzirati tvrtke koje su manje od 10 zaposlenih za mjeru skraćivanja radnog vremena mi je malo teško prihvatiti i tu će svakako biti još diskusije s ministarstvom. Vjerujem da ministarstvo i HZZ trebaju imati efikasne mehanizme podrške i nadzora, a bilo bi sjajno kada bi ministar i njegovi kolege na poduzetnike gledali afirmativno, a ne kao na potencijalne prevarante, jer je i sam izjavio da je bio vrlo mali broj zloporaba mjera dosad”, zaključuje Oreščanin.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost