Hrvatska je jedna od najpopularnijih svjetskih jedriličarskih odredišta na Mediteranu, sa preko tisuću kilometara obale i više od 1100 otoka podijeljenih u četiri glavne pomorske regije: Istri i Kvarneru, sjevernoj, središnjoj i južnoj Dalmaciji. Neka od najpopularnijih odredišta za posjetiti su gradovi Pula, Opatija, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik, te otoci Cres, Kornati, Brač, Hvar, Šolta, Korčula i Mljet. U jednom danu preporuča se prijeći o d 15 do 25 nautičkih milja, što je otprilike ekvivalent tri do šest sati jedrenja. Prava je šteta propustiti takav doživljaj- ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom.

Od 363 luke, lučice, sidrišta i marina, kvarnerski, zadarski i dubrovački akvatorij ih sadrže 60 posto. Ipak, ponajviše zbog Nacionalnog Parka Kornati, najatraktivniji je šibenski akvatorij.

Po posjećenosti slijedi istarsko (gdje je općenito veća posjećenost turista) i zadarsko područje – nautičkim turistima je ovo područje posebno zanimljivo zbog većeg broja otoka što pridonosi zanimljivosti arhipelaga.

Kornati

Kornatski arhipelag sastoji se od 89 nevjerojatnih otoka. Taj nacionalni park pravi je morski labirint za sve ljubitelje jedrenja i savršeno mjesto za uživanje u netaknutoj prirodi.

Kornati su otočni arhipelag u srednjem Jadranu. Cijeli arhipelag je površine od 320 kvadratnih kilometara i čini najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranu. Dva najveća otoka (Kornat i Žut) čine 70 posto ukupne površine Kornata, a svega je devet otoka površine veće od jednog kvadratnog kilometara. Unutar kornatskog arhipelaga nalazi se Nacionalni Park Kornati, koji obuhvaća Donje Kornate, odnosno otok Kornat i ostalih 88 otoka (koji su većinom mali otočići). Sve ovo potvrđuje inzularnost i razvedenost ovog područja. Atraktivnost ovog područja nam potvrđuje i veći i izraženiji porast broja nautičara na Kornatima u usporedbi s ostalim dijelom obale.

Kornati i njihov akvatorij su proglašeni nacionalnim parkom 1980. Površina nacionalnog parka je 217 kvadratnih kilometara od čega samo 50 kvadratnih kilometara pripada kopnenom-otočnom dijelu. Najveći otok je Kornat. Posebnost su i imena nekih od otočića- Balun, Bisaga, Blitvica, Golić, Kurba, Mrtvac, Vrtlić, Piškera, Purara.

Plovidba je dopuštena na cijelom području NP Kornati, ali ne i u zonama stroge zaštite parka.

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Zone stroge zaštite su: otočić Purara, Klint and Volić, Mrtenjak, Kolobučar, Mali i Veli Obručan. Posjetiteljima nije dozvoljen posjet navedenim zonama.

Cijelo kopneno područje NP Kornati u privatnom je vlasništvu. Posjetiteljima je dopušteno pješačenje samo po putevima i stazama posebno označenima za tu namjenu. Kornatski suhozidi su jedan od zaštitnih znakova ovog akvatorija.

Osim u zonama stroge zaštite, kupanje je dopušteno na cijelom području NP Kornati.

Ronjenje je dopušteno samo u organiziranim grupama i uz prethodno pribavljenu dozvolu za autonomno ronjenje u NP Kornati. Ribolov nije dozvoljen.