Turističke kompanije plasirane na ovogodišnju listu 505 najvećih poduzeća prošle godine su, prema podacima servisa Poslovna Hrvatska, ostvarile 1,67 milijardi eura prihoda, što čini blizu dva posto ukupnih prihoda svih 505 tvrtki.
Turističku grupu na listi čini istih 14 poduzeća kao i na prošlogodišnjoj, a objedinjeni prihod im je u 2025. godini rastao 7,1 posto u odnosu na 2024, nešto snažnije od svih 505 poduzeća kojima je objedinjeni prihod rastao za 6,94 posto. Također, tih četrnaest velikih turističkih tvrtki čini 11 posto ukupnih prihoda od turizma koji su 2025. dosegli 15,29 milijardi eura.
Iako su igrači isti, odnos među njima je donekle promijenjen pa je tako Valamar Rivijera – koja nedodirljivo drži prvu poziciju među turističkim tvrtkama – prema nekonsolidiranim izvješćima, ostavila Maistru podosta dalje od sebe u odnosu na lani.
Valamar Riviera u ukupnom se poretku uspela za tri pozicije s 48. na 45., a Maistra je, ujedno druga među turističkim kompanijama, pala za sedam mjesta, sa 65. na 72. u ukupnom poretku. Dok je lani između Valamar Rivijere i Maistre bilo 16 poduzeća, na ovogodišnjoj ih listi dijeli 26 tvrtki. Prihod Valamar Rivijere rastao je u 2025. u odnosu na 2024. godinu 8,4 posto, dvostruko brže od Maistrinih četiri posto rasta u istom razdoblju.
Tradicionalno treća među turističkim tvrtkama porečka Plava Laguna, dio Lukšić Grupe, u ukupnom je poretku pala u odnosu na lani za četiri mjesta, s 80. na 84. uz rast prihoda od 3,9 posto. Četvrta među turističkim tvrtkama je, kao i lani, Imperial Riviera s Raba, dio grupacije Valamar koji je najviše pridonio ukupnom rastu u 2025. godini.
Valamar je u Arba Resort, svoje lani otvorene kapacitete na otoku Rabu, uložio 83 milijuna eura, što je rezultiralo rastom prihoda od destinacije za 34 posto. Tvrtka Imperial Rivijera uspela se za osam mjesta, sa 166. na 158. poziciju. Prihodi tvrtke su 2025. u odnosu na godinu prije rasli za 13,3 posto.
U godišnjem izvješću Valamara za 2025. za postignute se rezultate ističe važnost direktne prodaje kojom su ostvarili 65 posto prihoda, dok su 30 posto gostiju bili povratnici, što je trostruko više nego 2024. kada je povratnika bilo samo devet posto. No, troškovi grupacije Valamar na zaposlenike rasli su 2025. u odnosu na prethodnu godinu 14,5 posto prema kompanijskom izvješću, dok je prihod od prodaje rastao 10,7 posto.
Plafon masovnog turizma
Masovni turizam na hrvatskoj je obali dosegao plafon, sektor objedinjeno i dalje, nažalost, 82 posto noćenja u godini ostvari od lipnja do kraja rujna, a rast prihoda otapa se na brži rast troškova. To je trend koji zahvaća cijeli sektor.
“Profitabilnost turističkih kompanija je pod pritiskom intenzivnog rasta cijene rada i povećanja ostalih troškova poslovanja, što se iz godine u godinu nastavlja snažnim tempom. Smatra da će se taj trend pritiska intenzivnog troška rada i ostalih troškova poslovanja u turističkim kompanijama nastaviti i nadalje, tako da će postojeći stupanj profitabilnosti biti zahtjevno održati čak i najuspješnijim kompanijama, usprkos činjenici da imaju razvijene efikasne tehnike kontrole troškova”, kaže Sanja Čižmar, konzultantica u turizmu, direktorica 505 savjetovanja.
Čižmar tumači kako prihodi turističkih kompanija u Hrvatskoj i ove godine nastavljaju rasti uglavnom kao posljedica rasta cijena uz stagnaciju ili nisku stopu rasta zauzetosti kapaciteta.
“Zamjetno je da se iz godine u godinu stopa rasta prihoda smanjuje. Tako je, primjerice, u prvom polugodištu ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, prihod turističkih kompanija na Zagrebačkoj burzi povećan za sedam posto. No, istodobno, troškovi poslovanja rastu po stopi od deset posto, dakle, znatno brže od prihoda”, navodi Čižmar.
Iz Valamara poručuju da je rast troškova rada jedan od najvećih izazova za cijeli turistički sektor, ali istodobno i nužan preduvjet za dugoročnu konkurentnost hrvatskog turizma. Od svibnja ove, 2026. godine osnovica plaće u Valamaru porasla je za prosječno pet posto, a za više od 30 posto radnih mjesta povećani su i koeficijenti.
“Kontinuirani rast troškova rada stvara pritisak na profitne marže te utječe na isplativost i dinamiku novih investicija u turizmu. Kada bi se rast troškova stabilizirao, otvorio bi se dodatni prostor za snažniji investicijski ciklus i brzi razvoj turističke ponude”, kažu u Valamaru.
Kompanija je ove godine otvorila ljetovalište Pical u Poreču u koji je uloženo 200 milijuna eura, što čini najveću pojedinačnu investiciju u hrvatskom turizmu. “Destinacija Poreč zabilježila je rast pansionskih prihoda od 21 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine”, kažu u Valamaru koji je na razini grupe u prvih šest mjeseci ove godine ostvario 156 milijuna eura prihoda, uz rast od deset posto, čemu je najveći doprinos dao Pical Resort.
Zaduživanje Valamara
Kako bi financirao snažan investicijski zamah Valamar se jednako snažno zadužuje. Iz kompanije navode da je više od 96 posto duga zaštićeno od promjena kamatnih stopa, a od Picala očekuju snažan prinos na uloženi kapital, cjelogodišnju potražnju i razvoj kongresnog segmenta. Ulaganja na krilima kredita Valamarova su posebnost među vodećim turističkim kompanijama.
Maistra u vlasništvu Adris Grupe u tom je smislu mnogo konzervativnija. Maistra je manja, operativno profitabilnija i znatno manje zadužena, ali joj je i rast upola sporiji te ostvaren rastom cijena. Trošak rada raste im dvostruko brže od prihoda, ali investicije pretežno pokrivaju vlastitim sredstvima uz otvorenu kreditnu liniju kod Svjetske banke od 200 milijuna eura koje mogu povlačiti po potrebi. Krajem 2025. uložili su devet milijuna eura u renovaciju rovinjskog hotela Monte Mulini. U ulagačko natjecanje s Valamarom vodi ih gradnja novog Hotela Marjan u Splitu, čiji su dovršetak i otvorenje odgođeni za 2027. godinu, a ukupna će investicija prijeći 300 milijuna eura.
Adrisov HUP – Zagreb, čijim hotelskim portfeljem u Zagrebu i Dubrovniku upravlja Maistra, na listi 505 najvećih poduzeća nalazi se na 235. mjestu, što je za 42 mjesta bolji plasman nego prošle godine i treći najveći ovogodišnji skok na listi. Prihod kompanije je na osnovnom hotelskom poslovanju rastao 18 posto, sa 70 na 28 milijuna eura. Hoteli na dubrovačkoj rivijeri ostvarili su rast zauzetosti od 41 posto, posebno radi produljenog rada hotela Astaree nakon rekonstrukcije, a zagrebački od 11 posto.
Uz Plavu lagunu, koja je na 84. mjestu ukupne liste i treća među hotelijerskim tvrtkama, u vlasništvu Lukšić Grupe na listi najvećih poduzeća nalazi se i dubrovački Jadranski luksuzni hoteli (JLH), koji su u 2025. godini, prema podacima servisa Poslovna.hr, imali pad prihoda od 0,2 posto, na 66,8 milijuna eura te su u ukupnom poretku pali za 15 mjesta s 290. na 305. mjesto.
Izgubili su položaj i među turističkim tvrtkama pa su, umjesto lanjskog osmog, ove godine na desetomu mjestu. U poslovnom izvješću Uprava poslovnu godinu ocjenjuje “dobrom”, iako su zabilježili i pad dobiti.
JLH-ovo poslovanje palo je žrtvom povećanja cijena. Broj prodanih soba pao je za četiri posto zbog povećanja prosječne cijene na šest posto u odnosu na prethodnu godinu. No, u srcu ovogodišnje sezone, nakon višegodišnje rekonstrukcije, otvorili su Grand Villu Argentina.
Ni porečka Plava Laguna ne može se pohvaliti rastom u 2025. U hotelima i apartmanima, prema poslovnom izvješću kompanije, ostvarili su 2,83 milijuna noćenja, nešto manje nego godinu prije, dok su s 2,61 milijun noćenja u kampovima ostvarili skroman rast od 1,4 posto. Plava laguna smatra se najkonzervativnijim turističkim igračem među najvećima budući da su, kad je riječ o financijskoj stabilnosti, vjerovnik, a nikako dužnik, no ne mogu se pohvaliti ni velikim investicijama.
Arena zadovoljna smjerom
Arena Hospitality Grupa uspela se za tri mjesta, na 191. u ukupnom poretku. U izvješću za 2025. godinu navode kako je rast prihoda na hrvatskom tržištu iznosio 4,7 posto, na 104,5 milijuna eura, dok su prihodi od smještaja porasli 6,1 posto. Glavni pokretač rasta je povećanje prosječne cijene smještaja od 5,6 posto na iznos od 110,9 eura uz povećanje popunjenosti. Iz Arena Hospitality Grupe kažu kako su troškovi zaposlenika posljednjih godina rasli osjetno brže od prihoda, što je uz povećanje ostalih operativnih troškova dovelo do blagog smanjenja profitnih marži u cijeloj industriji.
“Za nas to nije samo trošak, nego i potvrda smjera u kojem želimo ići – ulaganje u zaposlenike smatramo jednim od najvažnijih preduvjeta za kvalitetu usluge i dugoročnu konkurentnost hrvatskog turizma. Ljudi su ti koji grade iskustvo gosta, a upravo se po tom iskustvu Hrvatska sve više prepoznaje kao vrhunska destinacija na europskoj turističkoj mapi”, kažu u Arena Hospitality Grupi te očekuju da će minimalna plaća, jedan od generatora rasta plaća nastaviti rasti i u narednim godinama iako umjerenijim tempom nego do sada.
“Takav smjer u potpunosti podržavamo, a jednako bi važno bilo nastaviti obuzdavati inflaciju, koja dodatno opterećuje poslovanje kroz rast svih ostalih operativnih troškova. Kombinacija stabilnog rasta plaća i kontrolirane inflacije dugoročno najviše koristila i zaposlenicima i poslodavcima”, kažu u Arena Hospitality Grupi.
Jak skok Solarisa
Ostale turističke tvrtke zauzimaju mjesta u donjem dijelu liste, Sunce hoteli pali su za dva mjesta, na 231. poziciju, a Jadranka turizam je na 300. poziciji, također uz pad od dva mjesta. Šibenski Solaris se, suprotno od toga, može pohvaliti drugim najvećim ovogodišnjim skokom na listi – uspeo se za 44 mjesta, na 301. poziciju zahvaljujući rastu prihoda od 16 posto, na 67,7 milijuna eura.
Prošle godine su u Solarisu u odnosu na 2024. imali 14,5 posto gostiju više, uz rast troškova zaposlenih za 31,75 posto zbog povećanja broja radnika za 18,58 posto na bazi sati rada. Liburnia riviera hoteli su pali za deset mjesta, na 313. poziciju, dok se zadarski Turisthotel uspeo najviše među svima – za 48 mjesta, na 344. poziciju. I poslovno izvješće Turisthotela u vlasništvu Tankerske plovidbe priča istu priču o rastu troškova bržem od rasta prihoda iz osnovne djelatnosti.
Poslovno rekordna godina, zahvaljujući travanjskom otvorenju turističkog naselja Zaton, završila je rastom prihoda od turističko-ugostiteljskih usluga za 7,8 posto, na 46,7 milijuna eura, te rastom prihoda praonice rublja od 12,8 posto, na 7,3 milijuna eura. No, troškovi su rasli za 12,5 posto, na 37 milijuna eura, a najveći rast među njima imali su troškovi osoblja, i to za 18,9 posto, na 13,8 milijuna eura.
Novigradski Aminess uspeo se za dvadeset mjesta, na 386. poziciju, a Sunčani Hvar za sedam, na 481. poziciju.
