Prva procjena bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje pokazala je među ostalim, da se ove godine i u poljoprivredi očekuje rast, a time i doprinos ukupnom gospodarskom rastu.

Promatrano prema proizvodnoj metodi, odnosno bruto dodanoj vrijednosti (BDV), u međugodišnjim je usporedbama u kategoriji Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zabilježeno ponajveće ubrzanje kvartalnog rasta BDV-a. Porastao je 4,5 posto, i to nakon stagnantnog drugog kvartala (sa stopom od -0,1%) i nešto manje od dva posto rasta u prvom kvartalu u odnosu na isti lanjski. 

Sve u svemu, za prvih devet mjeseci za agrar se sugerira solidan rast BDV-a (uključuje subvencije, ali ne PDV), čime se izglednim nameće i rast na razini cijele godine. No, objava DZS-a koja je uslijedila dva dana poslije, o realnom dohotku u poljoprivredi, utoliko djeluje malo zbunjujuće.  Radi se o prvoj procjeni za 2019. godinu, a njome se, među ostalim, predviđa pad BDV-a poljoprivrede od 5,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Istodobno, za realni dohodak u poljoprivredi preliminarna je procjena da će u odnosu na 2018. pasti 4,9 posto, a negativan predznak nosi i prva procjena ovogodišnjeg output poljoprivredne djelatnosti (od one na OPG-ima do poslovnih subjekata): očekuje se pad od 2,5 posto. Iako objava u sklopu procjene BDP-a sagledava rezultate u tri kvartala, a ne za cijelu godinu, a ponešto je različit i obuhvat, "raskorak" ipak djeluje povelik.  

DZS: Nisu posve usporedivi
Podaci u kvartalnom obračunu BDP-a temelje se na kretanju indikatora koji su raspoloživi u tom trenutku, objašnjavaju, za početak, u DZS-u. Što se tiče poljoprivrede, napominju, u prva dva kvartala raspolaže se podacima o proizvodnji stoke, mlijeka, otkupa, PDV-a, zaposlenih i sl., dok podaci o biljnoj proizvodnji nisu dostupni. Tek kod obračuna trećeg kvartala raspolaže se podacima o ranoj procjeni ranih i kasnih usjeva i to za dio biljne proizvodnje.  U odgovoru na naš upit navode kako u isto vrijeme Služba ekonomskih računa poljoprivrede i šumarstva objavljuje i prvu procjenu realnog dohotka za cijelu 2019.

"Prva kao i druga procjena realnog dohotka, koja slijedi krajem siječnja, često znaju značajno odstupati od finalnog obračuna kategorija ekonomskih računa poljoprivrede. Primjerice, u 2018. prva procjena dodane vrijednosti iznosila je 2,1, druga procjena 4,0, a finalna 10,2 posto.  Dodatno, uspoređuje se područje A iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, dok je u BDP-u iskazan samo odjeljak Biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i uslužnih djelatnosti povezanih s njima, koji je samo dio navedenog područja A NKD-a te kao takvi nisu direktno usporedivi", objašnjenje je koje smo dobili iz Državnog zavoda za statistiku. 

Slabosti metodologije
Ipak, i neki ekonomski analitičari koji imaju u vidu metodološke specifičnosti i nijanse takva odstupanja smatraju znakom slabosti nacionalne statistike i moguće potrebnih metodoloških unaprjeđenja.  Do objave pouzdanijih podataka o smjeru bruto dodane vrijednosti poljoprivrede, ostaje oslanjati se i na druge visokofrekventne pokazatelje aktivnosti u agraru.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost